Visoki predstavnik Christian Schmidt započeo je konsultacije u vezi sa nametanjem novih izmjena Ustava Federacije BiH kojim bi omogućio formiranje Vlade Federacije BiH bez potpisa Refika Lende, budućeg potpredsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda, saznaje Istraga. OHR, međutim, ima problem da jasno definiše odluku koju bi nametnuo, jer bi se takvim izmjenama oslabila pozicija HDZ-a BiH.
Schmidt je već obavio niz razgovora sa predsjednicima pojedinih stranaka osmorke koji su, prema informacijama Istrage, iznijeli svoje prijedloge za nametanje odluke. U igri je nekoliko rješenja, među kojima su i ona “ad hoc”, odnosno, rješanja koja bi bila primijenjena samo sada, tokom ovog izbornog ciklusa. Sa nametanjem odluke bi se, ipak, sačekalo isticanje roka za formiranje Vlade FBiH koji je propisan Ustavom Federacije.
“Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, piše u Ustavu Federacije BiH.
Ovu odredbu nije nametnuo Christian Schmidt. Ona je na snazi godinama. Ali upravo ovu odredbu OHR i dio ambasadora zapadnih država želi iskoristiti kako bi nametnuo odluku kojom bi se omogućilo formiranje Vlade Federacije BiH bez potpisa jednog od potpredsjednika FBiH. S obzirom na to da će odluka o izboru predsjednika ili potpredsjednika stupiti na snagu tek početkom marta, rok za formiranje Vlade FBiH ističe krajem tog mjeseca. Što znači da nametanja sigurno neće biti do početka aprila. A sada da vidimo koje to opcije razmatra Christian Schmidt.
Prva opcija, koja je OHR-u predložena iz SDP-a BiH, je to da formiranje Vlade Federacije BiH može blokirati predsjednik ili onaj potpredsjednik koji dobije podršku 2/3 kluba naroda kojem pripada. To bi, u praksi značilo da bi Refik Lendo mogao blokirati imenovanje Vlade Federacije BiH ukoliko ga podrži 16 od ukupno 23 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. Ista situacija je, naravno, i sa Lidijom Bradarom u Klubu Hrvata i Igorom Stojanovićem iz Kluba Srba. Međutim, protiv ovakve vrste izmjene je HDZ BiH, jer bi, ukoliko ovo bude “trajno rješenje”, pozicija te stranke bila oslabljena.
Druga opcija je da se nametne odluka kojom bi, faktički, bili postavljeni novi rokovi. Tako, recimo, ukoliko u određenom periodu predsjednik i potpredsjednici FBiH ne postignu dogovor (konsenzus), onda bi se broj potrebnih potpisa sa tri, smanjio na dva. No, i ovo rješenje ne ide u prilog HDZ-u BiH, zbog čega u OHR-u, ali i dijelu zapadnih ambasada smatraju da ovakvu odluku ne bi trebalo nametnuti.
Treća varijanta je “ad hoc” odluka. Schmidt ne bi nametao izmjene Ustava FBiH,, već bi nametnuo jednokratnu odluku prema kojoj, samo za izbor nove Vlade u ovom izbornom ciklusu, ne bi bili potrebni potpisi predsjednika i dva potpredsjednika Federacije. Na taj bi način Schmidt obezvrijedio glas Refika Lende, potpredsjednika Federacije BiH iz reda Bošnjaka. Kako bi prikrio svoju krajnju namjeru, a kako ne bi ugrozio poziciju HDZ-a BiH, Schmidt bi prilikom donošenja jednokratne odluke naveo da zadužuje Parlament Federacije BiH ovu odredbu ugradi u Ustav FBiH. Međutim, da bi se izmijenio Ustav FBiH potrebna je dvotrećinska većina u Parlamentu Federacije, to znači da takve izmjene nikad ne bi bile ugrađene u Ustav, niti bi se više ikada primijenile nakon bilo kojeg izbornog ciklusa.
Ovo su, dakle, tri varijante koje trenutno razmatra OHR. Postoje još dvije koje nismo uspjeli saznati. Ali skoro svako rješenje, osim onog jednokratnog, slabi ulogu HDZ-a BiH, što je suprotno planovima Ambasade SAD-a, OHR-a i Vlade Republike Hrvatske koji usaglašeno žele ojačati poziciju “hrvatskog naroda u BiH”.
Još jednom da ukratko podsjetimo kako se bira izvršna vlast FBiH, nakon što je Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava FBiH.
Nakon konstituisanja oba doma Parlamenta FBiH, bilo koja skupina od jedanaest delegata u određenom klubu naroda Doma naroda FBiH može predložiti kandidata za (pot)predsjednika Federacije. Kako su Refik Lendo, Igor Stojanović i Lidija Bradara imali po 13 i više potpisa, niko drugi osim njih nije mogao postati kandidat za (pot)predsjednika FBiH. Nakon što njih troje nisu postigli dogovor o tome ko će biti predsjednik Federacije, odluku će donijeti Predstavnički dom FBiH. Kada ovaj dom Parlamenta FBiH izabere Predsjednika, materijal ide na CIK koji utvrđuje i potvrđuje rezultate posrednih izbora. Poslije CIK-ove odluke počinje teći rok za formiranje Vlade Federacije BiH. U Ustavu je navedeno da su za imenovanje Vlade potrebni potpisi predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije, bez obzira na parlamentarnu većinu. OHR i Christian Schmidt sada, pak, namjeravaju tu odredbu staviti van snage. Privremeno. Jer trajno bi to ugrozilo HDZ BiH.
