Kada mu zafali fotografija sa slučajnim prolaznicima, Denis Bećirović počne po zidovima kačiti svoje portrete. Tako je, dok je još bio “mlad i perspektivan” predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a Tuzlanskog kantona, na zidove stranačke kancelarije, pored fotografija svojih prethodnika, postavio svoje dvije fotografije.
“Dvije su, jer sam bio predsjednik u dva mandata”, objasnit će tada svojim saradnicima.
Ali šta su dvije fotografije naspram devet fotografija sa generalnim sekretarima NATO-a. Toliko se puta, naime, Denis Bećirović tokom svog mandata susreo sa prvim ljudima NATO-a. Deseta fotografija mu je izmakla zamalo. Mark Rutte nije imao vremena za Bećirovića koji je odlučio svoj prvi dan svog drugog kruga predsjedavanja Predsjedništvom deseti put provesti u Briselu. Da je Rutte zamalo umakao donjem rakursu objektiva Alije Kožljaka, kojeg ovaj šef Kabineta doktora Bećirovića pravi u prirodnom položaju, izvijestili smo na Istrazi prije nekoliko dana. Zbog toga nam je Denis Bećirović odlučio poslati poruku zaklonjen iza šehidskih mezarova na Kovačima.
“Prije nekoliko dana sam u Briselu razgovarao s prvim čovjekom EU i šeficom evropske diplomatije. Nakon toga pojedini lažovi pošalju vijest, kažu nije se sastao sa generalnim sekretarom NATO-a. Lažovi moraju znati da sam se do sada sastao devet puta s njim i da ću se uskoro sastati opet. Ne treba da nanose štetu državi BiH. Zato ljudima u BiH želim poručiti da ne nasjedaju na one koji su plaćeni da izazivaju smutnju i laži. Naše je da se borimo i radimo za BiH”, rekao je.
Pa, dobro, ako smo slagali – gdje je fotografija sa Rutteom? Gdje je održan sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a, kojeg je Denis Bećirović, simbolično, prvi dan svog drugog kruga predsjedavanja Predsjedništvom BiH pohodio deseti put. Nema fotografije. Ni iz donjeg rakursa Alije Kožljaka, niti iz gornjeg rakursa Erola Avdovića, ambasadora BiH u Kraljevini Belgiji koji je, niko ne zna u kojem svojstvu, bio na sastancima u EU i NATO-u. Samo se zna u kojem je svojstvu Erol Avdović govorio u programu Federalne televizije. govorio je u svojstvu “specijalnog izaslanika” predsjedavajućeg Predsjedništva BiH koji je trebao umanjiti štetu nastalu nakon što je Kaja Kalas, dva dana poslije susreta sa Denisom Bećirovićem, koji je odlučio svoj prvi dan svog drugog kruga predsjedavanja Predsjedništvom deseti put provesti u Briselu, saopćila da se Bosna i Hercegovina pridružila odluci EU da se Iranska revolucionarna garda proglasi terorističkom organizacijom.
“Spreman sam biti najnepopularniji građanin u ovoj zemlji, ali ne smijem napraviti nijednu grešku naspram države BiH i državnih interesa”, kazat će Denis Bećirović skriven iza nišana na Kovačima.
Je li tako? Ok.
Bio je 22. decembar 2022. godine kada je Denis Bećirović, zajedno sa Željkom Cvijanović, preglasao Željka Komšića i imenovao Borjanu Krišto za mandatarku tada novog, sada aktualnog saziva Vijeća ministara BiH. To je bila prva odluka Denisa Bećirovića. To je bila najveća greška Denisa Bećirovića direktno usmjerena protiv države BiH i državnih interesa.
Da Denis Bećirović 22. decembra 2022. godine nije sa Željkom Cvijanović preglasao Željka Komšića, Borjana Krišto nikad ne bi postala predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. Da Denis Bećirović 22. decembra 2022. godine nije sa Željkom Cvijanović preglasao Željka Komšića, Borjana Krišto nikad ne bi postala predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, niti bi Staša Košarac, Nenad Nešić i Srđan Amidžić postali državni ministri. Da Denis Bećirović 22. decembra 2022. godine nije sa Željkom Cvijanović preglasao Željka Komšića, Borjana Krišto nikad ne bi postala predsjedavajuća Vijeća ministara BiH; Staša Košarac, Nenad Nešić i Srđan Amidžić postali državni ministri; a SNSD ne bi dobio kontrolni paket na nivou Bosne i Hercegovine. Da Denis Bećirović 22. decembra 2022. godine nije sa Željkom Cvijanović preglasao Željka Komšića, Borjana Krišto nikad ne bi postala predsjedavajuća Vijeća ministara BiH; Staša Košarac, Nenad Nešić i Srđan Amidžić postali državni ministri; SNSD ne bi dobio kontrolni paket na nivou Bosne i Hercegovine, Darko Ćulum ne bi bio na čelu SIPA.e, Risto Zarić ne bi bio šef operacija OSA-e, Zoran Tegeltija ne bi postao direktor Uprave za indirektno oporezivanje. Da Denis Bećirović 22. decembra 2022. godine nije sa Željkom Cvijanović preglasao Željka Komšića, Borjana Krišto nikad ne bi postala predsjedavajuća Vijeća ministara BiH; Staša Košarac, Nenad Nešić i Srđan Amidžić postali državni ministri; SNSD ne bi dobio kontrolni paket na nivou Bosne i Hercegovine, Darko Ćulum ne bi bio na čelu SIPA.e, Risto Zarić ne bi bio šef operacija OSA-e, Zoran Tegeltija ne bi postao direktor Uprave za indirektno oporezivanje, Dodikov kum ne bi dobio stotinjak miliona za zgradu koju je prodao UIO, Monika Mijić ne bi srušila presudu Slaven Kovačević protiv BiH, Dragan Čović ne bi bio vladar BiH, Južna interkonekcija bi već bila u procesu građenja, Program reformi se ne bi slao za protekle godine, već za nadolazeće godine, bio bi veći Budžet planiran za odbranu … Da Denis Bećirović 22. decembra 2022. godine nije sa Željkom Cvijanović preglasao Željka Komšića, Borjana Krišto nikad ne bi postala predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, EU put ne bi bio blokiran i državne institucije ne bi bile u raljama Milorada Dodika i Dragana Čovića. Da Denis Bećirović 22. decembra 2022. godine nije sa Željkom Cvijanović preglasao Željka Komšića, njegovi danas besmisleni sastanci bi imali smisla.
Ovako, Denis Bećirović je vanjsku politiku sveo na “panini diplomatiju”, skupljajući sličice sa putovanja po “najvažnijim svjetskim destinacijama”. U albumu mu, za sada, fali “desetka” iz NATO-a. Jbg, Rutte nije imao vremena. A i ko bi normalan trošio svoje vrijeme slušajući floskule doktora Bećirovića koji je je svekoliko pučanstvo putem FTV-a izvijestio šta je sve kazao papi Lavu XIV tokom nedavne posjete. Jedino što je zaboravio reći da nijednu riječ, osim pozdrava, sa papom nije razmijenio. Jer on, zapravo, nije ni bio sa papom. Ali i to ga nije spriječilo da pošalje još jedan “fake news”.
