Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić nije želio dati nalog za hapšenje Petka Panića i Vinka Radovića koji se sumnjiče za zločin protiv čovječnosti po Krivičnom zakonu BiH, već da im se uruči poziv da se jave Tužilaštvu BiH kao osumnjičeni za zločine nad Bošnjacima u Zvorniku, saznaje Patria.
No, ono što je postalo skoro pa matrica je da su dvojica osumnjičenih nakon zaprimljenih poziva dala se u bijeg. S obzirom na sumnje da će se to dogoditi, oni su uhapšeni po nalogu tužioca Tužilaštva BiH na području GP Zvornik i GP Karakaj, gdje su ih pripadnici SIPA-e preuzeli od Granične policije BiH.
No, iako je Tužilaštvo BiH zatražilo pritvor zbog opasnosti od bjekstva osumnjičenih i opasnosti da bi boravkom na slobodi mogli ometati istragu, prikrivati dokaze i vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike, Sud BiH odredio im je kućni pritvor!
Osumnjičeni Radović sumnjiči se da je kao predstavnik nekadašnjih civilnih i vojnih vlasti u Zvorniku, a osumnjičeni Panić kao zamjenik komandira policije u Zvorniku, u proljeće 1992. godine, sudjelovali u sistematskom progonu više hiljada civila bošnjačke nacionalnosti iz mjesta Đulići, Klisa i okolnih mjesta, kao i nezakonitom razdvajanju, zlostavljanju i zatvaranju oko 700 muškaraca i dječaka u dobi između 16-70 godina, prilikom kojih su počinjena i ubistva nekoliko osoba, a koji su nezakonito zatvoreni u Tehničko-školski centar u Karakaju. Prilikom progona stanovništva vršeno je pljačkanje civila, otimanje novca i dragocjenosti, otimanje traktora, vozila i drugih dobara, nakon čega je preostalo stanovništvo upućeno na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH u Kalesiji.
Od 700 ubijenih osoba za oko 250 žrtava se još uvijek traga. Razmjere tog zločina su šokantne. U sali u Karakaju početkom juna 1992. godine čuvari su palili grijanje kako bi mučili zarobljene Bošnjake. Zbog ovakve prakse Tužilaštva BiH da se osumnjičenim šalju pozivi, jedan od osumnjičenih za ratne zločine u Zvorniku bukvalno je nestao i ne može mu se ući u trag. Istragom je obuhvaćeno oko 20 lica, a zbog poziva koji se šalju jedni druge upozoravaju na akcije Tužilaštva BiH.
Iako je riječ o složenom predmetu gdje je jasna uloga dvojice osumnjičenih, Kajganić je odbio parafirati nalog za hapšenje. Prema saznanjima Patrije Kajganić se pita šta će reći “boračke organizacije iz Rs”.
Ovi predmeti su godinama u ladicama jer su tzv. složeni predmeti sa više osumnjičenih. Ove predmete prate i iz Haškog tribunala. Prema uputi VSTV-a, ovi predmeti imaju prioritet jer je riječ o masovnim zločinima. No, neki tužioci su zbog ispunjavanja norme radili jednostavnije predmete sa jednim optuženim dok su ovakvi predmeti stajali.
Zbog protoka vremena i svjedoci i optuženi stare i umiru pa je vrijeme odlučujući faktor. Prema informacijama Patrije, ratni zločini više nisu prioritet Tužilaštva BiH, već organizirani kriminal i Sky predmeti. Za predmete genocida raspoređena su samo dva tužioca, a desetine su još osumnjičenih.
Zbog uhapšenih u Sky predmetima, smanjen je kapacitet pritvorskih jedinica, pa se i to uzima kao razlog zašto se osumnjičenim za ratne zločine određuje kućni pritvor ili mjere zabrane. Na taj način se osumnjičenim omogućava planiranje bijega, a već smo imali takvih primjera.
Kada je riječ o hapšenju sedam osumnjičenih za genocid u Srebrenici, Kajganić nije imao izbora jer je opšti stav Odjela za ratne zločine da se za ovo krivično djelo ne šalju pozivi.
SIPA je uhapsila sedam osoba, ali o ovoj akciji iz Tužilaštva BiH nije saopćena niti jedna jedina riječ. Čak je i ročište za pritvor razdvojeno u odnosu na jednog osumnjičenog te je Sretenu Miloševiću održano ročište u petak dok je za ostalih šest danas. Milošević ima i državljanstvo BiH i Srbije, a živi u Srbiji i radi u BiH. Riječ je o sedam nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike srpske (VRs). Uhapšeni se dovode u vezu sa strijeljanjem i ubistvom oko 800 žrtava bošnjačke nacionalnosti na lokalitetu Orahovac, a nakon pada Zaštićene zone Srebrenica.
Prema informacijama kojima raspolaže Patria oko 50 osumnjičenih za genocid i druge zločine u Srebrenici je nedostupno bh. pravosuđu. Najveći broj ih je u Srbiji kao što je slučaj sa optuženikom za genocid Milomirom Savčićem. Na sastanku na kojem se govorilo o hapšenju Savčića prisustvovao je tadašnji tužilac Kajganić. Sa Savčićevim advokatom Miodragom Stojanovićem komunicirao je Milorad Kojić, tadašnji direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske kojeg je upozorio da se sprema hapšenje Savčića. Kojić je kazao da su ga na to upozorili “naši ljudi odozdo”. Na tom sastanku, kako je pisala Istraga, Kajganić je rekao: “Gordana će imati problema ako Savčić bude uhapšen. Ne treba nam spektakl i pretresi”, kazao je Milanko Kajganić na tom sastanku misleći na tadašnju glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić- Inače, Kajganić je u Tužilaštvo BiH došao bez ijedne podignute optužnice. Riječ je o čovjeku koji nije radio kao tužilac niti je ikada podigao optužnicu prije dolaska u Tužilaštvo BiH. U MUP Rs je bio zaposlen od 1994. do 2006. godine, a zatim je prešao u Specijalno tužilaštvo u Banja Luci gdje je radio kao tužilački istražilac. U zvaničnoj biografiji koja se još uvijek može naći na internetu jasno je navedeno da je radio kao tužilački istražilac, dok je u biografiji koja je trenutno postavljena na stranici Tužilaštva BiH samo navedeno da je radio u Specijalnom tužilaštvu.
Početkom avgusta 2021. Savčić je pobjegao nakon što je Sud BiH odlučio da mu odredi pritvor zbog kršenja mjera zabrane. No, on je odšetao iz Suda BiH, a nekoliko sati kasnije Sudska policija ga nije zatekla na adresi. Savčić je već uveliko bio u Srbiji.
(NAP)
