Visoki predstavnik Christian Schmidt nezadovoljan je odlukom Ustavnog suda BiH kojom je van snage stavljena odluka Vlade Federacije BiH koja je omogućavala britanskoj kompaniji Adriatic Metals krčenje državne šume u Varešu. Schmidt je svoje nezadovoljstvo podijelio i sa Vijećem sigurnosti UN-a.
“Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj odluci dao vlastito tumačenje definicije pojma raspolaganja, određujući da raspolaganjem treba obuhvatiti korištenje i promjenu namjene šumskog zemljišta i kada nema promjena prava vlasništva. Nadalje, Sud je naglasio da se niti jedan privremeni korisnik ne može smatrati poštenim korisnikom te kao takav ne uživa zaštitu prema zakonu koji uređuje pravo vlasništva na nekretninama. Ovo pravno tumačenje je dalekosežno, jer se može odnositi na svako “raspolaganje” državnom imovinom u širem smislu, tj. ne samo u vezi s izravnim ili neizravnim prijenosom vlasništva, kako je propisano u Zabrani raspolaganja državnom imovinom, već može uključivati i drugi prijenosi prava i tražbina ili druga raspolaganja. To može imati ozbiljan utjecaj na sadašnje i buduće razvojne i investicijske projekte“, napisao je Schmidt u svom izvještaju dostavljenom Vijeću sigurnosti UN-a.
Upravo zbog ovoga, Schmidt najavljuje da će ubrzati rasprave o državnoj imovini.
“Uzimajući u obzir značajne finansijske implikacije u kontekstu investicijskih i razvojnih projekata, sada je još više potrebno rješavati ovo pitanje u skladu s pravnim načelima utvrđenim sudskom praksom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, naveo je Schmidt.
Evo o ćemu se radi.
Ustavni sud BiH je 11. jula ove godine, odlučujući o zahtjevu Kemala Ademovića, člana Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, utvrdio da Odluka o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije Bosne i Hercegovine donesena prošle godine nije u skladu sa čl. I/1, I/2. i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Istom odlukom je naloženo Vladi Federacije BiH da stavi van snage svoj osporene akte koji su doneseni kako bi se pogodovalo britanskoj kompaniji Adriatic Metals da krči državnu šumu nedaleko od Vareša.
Podsjetimo, u decembru prošle godine Vlada Federacije BiH je isključila državne institucije prilikom donošenja odluka o raspolaganju držvnom imovinom, odnosno državnim šumama koje u Varešu krči britanska firma Adriatic Metals. Šumsko zemljište, piše u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.
“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci.
Dalje piše da “dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.
Nakon što je Istraga.ba objavila ove dokumente, reagirao je član Kolegija Doma naroda PS BiH Kemal Ademović koji je od Ustavnog suda BiH zatražio stavljanje van snage sporne odluke. Ustavni sud BiH je, prvobitno, u maju donio privremenu mjeru kojoj je, do donošenja konačne odluke, stavi van snage stavio sporne dokumente Vlade FBiH. U julu ove godine Ustavni sud BiH je naložio trajno stavljanje van snage ove odluke. U toku postupka pred Ustavnim sudom BiH, Vlada Federacije se pozivala na mišljenje OHR-a koje je, navodno, bilo temelj za donošenje odluka koje su išle u prilog britanskoj kompaniji. No, Ustavni sud je to mišljenje ocijenio neobavezujućim.
“U odnosu na mišljenje Ureda visokog predstavnika, na koje se pozvala Vlada u odgovoru na zahtjev, Ustavni sud naglašava da mišljenja Ureda visokog predstavnika uzima u obzir, ali da ona nisu obavezujuća. U konkretnom slučaju Ustavni sud je upoznat s mišljenjem koje je visoki predstavnik dostavio Vladi. Međutim, Ustavni sud primjećuje da je Vlada potpuno zanemarila dio mišljenja u kojem se navodi da „promjena namjene šumskog zemljišta očigledno dovodi do značajnih pravnih posljedica za predmetnu imovinu i samim tim bi predstavljala radnju raspolaganja za koju je potrebno aktivno učešće i saglasnost vlasnika“. Izjašnjavajući se o mogućnosti davanja prava „privremenog korištenja“, Ured visokog predstavnika nije ulazio u pitanje šta bi to korištenje predstavljalo, koliko bi dugo „privremeno korištenje“ trajalo i slično. Naime, bez takvih pokazatelja moglo bi doći do potpune faktičke promjene namjene šumskog zemljišta bez ikakvog učešća države kao vlasnika šuma i šumskog zemljišta, što nije u skladu sa Zakonom o zabrani raspolaganja i samim tim je suprotno i Ustavu Bosne i Hercegovine”, navedeno je u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.
Nezadovoljan ovim tumačenjem, Christian Schmidt je odlučio sudija Ustavnog suda kritizirati u izvještaju dostavljenom Vijeću sugurnosti UN-a te zaključuje da bi odluka Ustavnog suda BiH u slučaju Vareš mogla imati dugoročne posljedice kada su u pitanju investicije.
