Načelo legitimnog predstavljanja mora biti odbačeno, piše u nacrtu rezolucije koju za sjednicu Bundestaga pripremaju vladajuće partije u Njemačkoj okupljene oko SPD-a. Osim toga, Saveznoj Vladi Njemačke se, prema nacrtu ovog dokumenta, predlaže da pozove čelnike Srbije i Hrvatske da se distanciraju od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini. Istraga.ba je uspjela doći u posjed ovog dokumenta koji se odnosi na Bosnu i Hercegovini i koji bii trebao biti usaglašavan tokom naredne sedmice. Nacrt rezolucije možete pročitati na ovom linku, a u nastavku donosimo najbitnije detalje.
“Donošenje ustava utemeljenog na demokratskim načelima, u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u okviru uključivog procesa koji uključuje civilno društvo i oporbu, ključno je za daljnje približavanje zemlje EU. Neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine moraju imati za cilj prevladavanje etničkih podjela u zemlji. Relevantne presude Europskog suda za ljudska prava (prije svega u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pudarić, Šlaku i Pilav) moraju se provesti u cijelosti i sadržajno. Bundestag s velikom zabrinutošću vidi kako se povećava negativan utjecaj susjednih država na moguću reformu izbornog zakona. Treba odbaciti takozvano “načelo legitimnog zastupanja”.Po mišljenju Bundestaga, to koči ravnopravno sudjelovanje svih građana u političkom procesu i nije u skladu s vrijednostima i standardima EU, dodatno bi produbilo podjelu Bosne i Hercegovine i implementaciju relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava. Stvaranje čak i trećeg entiteta, pored postojeće federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ugrozilo bi teritorijalni integritet zemlje i bilo bi u suprotnosti s ciljem pluralističkog civilnog društva”, navedeno je u internom dokumentu koji će biti osnov za rezoluciju Bundestaga o Bosni i Hercegovini.
U dokumentu se dalje navodi da važno spriječiti da se jednostavnom izmjenom izbornog zakona bez promjene ustava samo prikrije postojanost etničke podjele, te ističe da “predstojeći izbori ove jeseni zahtijevaju najveću međunarodnu pozornost i potporu”.
“Opstrukcija, bojkot ili manipulacija izbora od strane ovih političkih snaga imalo bi ozbiljne posljedice”, navedeno je u nacrtu.
Kako bi održali povoljno okruženje za korupciju i klijentelizam, piše dalje u dokumentu, pojedini politički čelnici sve se više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje.
“Konkretno, političke akcije nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana Predsjedništva BiH, i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, imaju za cilj uništiti Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva. Ova politika je prijetnja miru u jugoistočnoj Europi; to je neprihvatljivo i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njezinih država članica i međunarodne zajednice”, pišu predlagači dokumenta koji bi 16. i 17. maja trebao biti razmatran na Odboru zastupničkih skupina vladajućih partija.
Predlagači podsjećaju da je u decembru prošle godine Republika Srpska započela aktivnosti koje vode ka povlačenju iz vojske na poreznog sistema na nivou BiH, te da od ljeta 2021. godine predstavnici RS bojkotuju državne institucije. U Banjoj Luci su, piše dalje, u više navrata održane protuustavne, paravojne parade u prisustvu visokih predstavnika Srbije i Rusije.
“Secesionistička retorika Vlade Republike Srpske i stalni napadi na državne institucije i dalje potkopavaju Daytonski mirovni sporazum. Daljnje potkopavanje Daytonskog mirovnog sporazuma i evropskog pravnog poretka, posebno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 2016., nosi značajne rizike vanjske i sigurnosne politike za EU”, navode predlagači.
Negiranje genocida također je jedna od tema obrađenih u ovom dokumentu.
“Rat u Bosni” i genocid u Srebrenici predstavljaju neuspjeh međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi ovoj politici. Poslijeratni poredak u Bosni i Hercegovini temeljio se na ideji da svi ljudi mogu živjeti zajedno u zajedničkoj državi i da postoji trajni mir. Mirovni sporazum, Ured visokog predstavnika, međunarodne mirovne snage i izgledi za članstvo u Europskoj uniji dali su značajan doprinos tome da u Bosni i Hercegovini nije bilo ozbiljne eskalacije nasilja od 1995. godine. S druge strane, Daytonski sporazum ostavio je zemlju bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podjele koje su se produbile kao posljedica rata umjesto da ih prevlada. Rezultat je ustav koji je djelomično nedemokratski, potiče klijentelizam i diskriminira mnoge građane Bosne i Hercegovine”, piše u dokumentu.
Članovi srpskog političkog vrha, navedeno je u dokumentu, ne samo da pokazuju nedostatak distance prema narodno-nacionalističkoj ideji “velike Srbije”, nego i svojim izjavama potpiruju takve ideje.
“Ne smije se potcijeniti ni snažna podrška ruskih vlasti, sa Putinom na čelu, snagama podjela u regiji. Rusija ima neskriveni interes destabilizirati regiju zapadnog Balkana, a time i Evropsku uniju. Kao suverena država, Bosna i Hercegovina ima pravo na slobodan izbor saveza. U tom kontekstu Bundestag pozitivno bilježi volju zemlje za približavanjem NATO-u, što je između ostalog izraženo prihvaćanjem Akcijskog plana za članstvo 2019. godine”, navedeno je u nacrtu rezolucije.
Korupcija je, također, označena kao jedan od bitnijih problema u BiH. Stoga Bundestag namjerava pozvati Saveznu vladu da prati SAD i Veliku Briraniju kada su u pitanju sankcije zvaničnicima u BiH.
“Njemački Bundestag poziva Saveznu vladu da nastavi snažno zagovarati sankcije u EU-u, u bliskoj koordinaciji sa SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom, ciljajući na pojedince, institucije i tvrtke koje: narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu pravnu osobnost Bosne i Hercegovine; ozbiljno ugrožavaju sigurnost u Bosni i Hercegovini, ili osporavaju Dejtonsko-pariški Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse, uključujući mjere uvedene kao dio njegove provedbe”, piše u dokumentu.
Bundestag bi, ukoliko ovaj dokument bude usvojen, pozvao njemačku Vladu Njemačke da pozove “čelnike Srbije, također s obzirom na tekući proces pristupanja EU, i Hrvatske da se distanciraju od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini”. Osim toga, zatraženo je da se pruži potpora snagama EUFOR-a, zatim ojačavanju OHR-a, kao i “aktivno praćenje približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u i aktivno ga podržavati u provedbi Akcijskog plana za članstvo”.
