Prijetnja predsjednika hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića da Bosne i Hercegovine neće biti ukoliko ne prevlada koncept konstitutivnosti direktna je posljedice svjedočenja zastupnika OHR-a pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Timothya Ottya.
“Vjerujem da će koncept tri konstitutivna naroda na kraju prevladati jer inače neće biti ni BiH”, kazao je Jandroković tokom jučerašnje posjete Mostaru.
Izjava je u skladu sa riječima zastupnika OHR-a koje je iznio tokom saslušanja u predmetu “Kovačević” kada je rekao da je situaciju u BiH “krhka” i “nestabilna” te da bi potvrđivanje presude moglo dovesti do nestabilnosti upozoravajući da u Evropi već imamo rusku agresiju u Ukrajini. Stav Jandrokovića ima za cilj dati snagu takvoj argumentaciji održavajući stanje političke napetosti čak najavljujući potencijalni nestanak države kojoj je navodno Zagreb najveći prijatelj.
S tim u vezi OHR i Zagreb odigravaju duple pasove sa istim zajedničkim ciljem da disbalans političke moći u Bosnu i Hercegovinu ostane trajno stanje stvari.
Jasno je da ovo nije jedini motiv Jandrokovića jer se za mjesec dana održavaju predsjednički izbori u nama susjednoj zemlji, a veliki broj građana BiH, uglavnom Hrvata, ima mogućnost glasati. Cilj je zasjeniti desničarenje predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i usmjeriti glasove HDZ-ovom kandidatu Draganu Primorcu.
Istovremeno to je nastavak teških poruka hrvatskih zvaničnika koji prilikom posjete Bosni i Hercegovini nikad ne propuste poniziti domaćina, nekad iz čiste zlobe, a povremeno s jasnom političkom agendom.
Tako se ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić u junu tokom posjete Mostaru “pohvalio” da je bio dobrovoljac u mostarskom HVO-u 1993. u vrijeme kada je po zaključcima sudija Haškog tribunala zapadni dio grada bio okupiran od Hrvatske. U njegovoj zvaničnoj biografiji nema podataka da je bio pripadnik HVO-a, već samo HV-a, što govori i o karakteru te avanture.
“Dragovoljac Domovinskog rata, pripadnik 106. i 130. brigade Zbora narodne garde, pripadnik Specijalne policije MUP-a Orao, Vojne policije i 3. Gardijske brigade Hrvatske vojske, 2001. godine umirovljen iz 3. Gardijske brigade Hrvatske vojske”, stoji u biografiji Anušića objavljenoj na stranici Vlade Hrvatske.
Njegov šef, hrvatski premijer Andrej Plenković, u posljednja dvije zvanične posjete izazvao je diplomatski skandal u Sarajevu. Prvi put kad se u kao član evropske delegacije odbio sastati sa kolektivnim Predsjedništvom BiH jer je tokom sastanka trebao bio prisutan tada predsjedavajući Željko Komšić. Drugi put je miješanje Zagreba u unutrašnjo-politička pitanja Bosne i Hercegovine nazvao poželjnim i čak nedovoljnim.
U spomenutom periodu visoki predstavnik Christian Schmidt održavao je redovne sastanke sa hrvatskim zvaničnicima nikad ne kritikujući takav pristup, da bi ga nakon posljednjeg saslušanja u Strazburu počeo poticati jer pomaže zajedničkom cilju rušenja presude “Kovačević”.
Ipak, vratimo se spomenutom samoproklamovanom prijateljstvu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.
Jeste li kada čuli za slučaj da država koja je u jednom trenutku u prošlosti okupirala dio teritorija susjedne države i čiji pojedini zvaničnici su osuđeni za ratne zločine, a nakon toga negirala da se to desilo uprkos presudama međunarodnog suda, može biti istovremeno njen najveći prijatelj? Jeste li ikada čuli da država koja prijeti susjednoj zemlji nestankom može imati takav odnos? Zapravo, jeste li ikada čuli da politika ima veze s prijateljstvom?
