Kada umjesto zločina počinjenih pod okriljem Herceg Bosne, koja je djelovala na teritoriji BiH, počnete “istraživati” zločine “vojno-redarstvene akcije Bljesak” koja je većim dijelom provodedena na teritoriji Republike Hrvatske, jasno je da imate plan – Plan spašavanja glavne državne tužiteljice Gordane Tadić koja je prošloga mjeseca nepravomoćno razriješena dužnosti.

Zagrebačka Nova TV je saznala, nadležni hrvatski zvaničnici su, potom, potvrdili da je Tužilaštvo BiH zatražilo pokretanje postupka protiv hrvatskih ratnih komandanata iz operacije Bljesak. Predsjednik Milanović je “oštro reagirao” iako i on zna da od postupka Tužilaštva BiH u konkretnom slučaju nema ništa. No, predstava za široke narodne mase je uspješno provedena – Gordana Tadić je prikazana kao osoba koja beskompromisno istražuje čak i “ratne zločine” matice Hrvatske čija je državljanka.

Za to vrijeme, Hrvatski narodni sabor i njihovi advokati poduzimaju sve kako bi spasili Gordanu Tadić. Prema informacijama Istrage, najmanje dvojica advokata bliski HDZ-u BiH i Draganu Čoviću obavljali su proteklih dana razgovore sa članovima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH tražeći od njih da “pripaze” nepravomoćno razriješenu glavnu državnu tužiteljicu.  U pitanju su advokati Zdravko Rajić i Josip Muselimović, inače HDZ-ovi eksperti zaduženi za rad pravosuđa. Da HDZ BiH ne krije svoje simpatije prema Gordani Tadić dokazuje i nedavno saopćenje Hrvatskog narodnog sabora.

“Želimo jasno osuditi konstantne pritiske na pravosudni sistem kojeg “duboka država” nastala u paraobavještajnim i političkim bošnjačkim krugovima vrši udarima na rad glavne tužiteljice Gordane Tadić. Demokratska društva ne smiju podleći pritiscima određenih krugova koji žele potpunu kontrolu nad trećim stupom vlasti dovodeći u životnu opasnost predstavnike pravosuđa što je nedopustivo i takvo što traži konkretne reakcije svih relevantnih institucija koje moraju zaštititi rad pravosuđa i omogućiti potpunu transparentnost”, navedeno je u saopćenju HNS-a.

Mada je najavljivala da se neće žaliti na odluku Prvostepene disciplinske komisije kojom je razriješena, Gordana Tadić je, na kraju, ipak dostavila žalbu. Prema važećim propisima, u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji VSTV-a moraju biti dva tužioca i jedan sudija. Za razliku od Prvostepene, svi članovi Drugostepene komisije moraju biti i članovi VSTV-a. S obzirom na to da potpredsjednica VSTV-a i državna tužiteljica Biljana Simeunović, zbog sukoba interesa (dolazi iz Tužilaštva BiH), ne može odlučivati u konkretnom slučaju, broj onih koji bi mogli biti članovi Drugostepene komisije je znatno smanjen. Tužiteljica i članica VSTV-a Berina Alihodžić već je odlučivala u prvom stepenu, dok je Željka Radović, predstavnica okružnih tužilaštava iz RS-a u VSTV-u, u sukobu interesa. Naime, njena kćerka Marina Radović zaposlena je u Tužilaštvu BiH, a Odluku o prijemu potpisala je Gordana Tadić.

Prema Poslovniku o radu VSTV-a, Željka Radović, kao članica VSTV-a, uopće ne bi mogla odlučivati o disciplinskom postupku protiv glavne tužiteljice Tužilaštva BiH koja je donijela i potpisala Odluku o prijemu njene kćerke u radni odnos.

“Član Vijeća ne može učestvovati u aktivnostima Vijeća ako se radi o pitanju koje se tiče njega samog, krvnih srodnika u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračnog odnosno vanbračnog druga ili srodnika po tazbini odnosno srodnika vanbračnog druga, do drugog stepena, bez obzira na to da li su brak odnosno vanbračna zajednica prestali ili ne, ukoliko nije drugačije propisano Pravilnikom o sukobu interesa”, navedeno je u Poslovniku o radu VSTV-a.

Dakle, iako su tužiteljice i članice VSTV-a, Biljana Simeunović, Berina Alihodžić i Željka Radović ne mogu biti članice Drugostepene disciplinske komisije u postupku protiv Gordane Tadić. Osim njih, u VSTV-u su još samo tužioci Mahmut Švraka (Republičko tužilaštvo RS) i Slavo Lakić (Federalno tužilaštvo FBiH). Mahmutu Švraki mandat ističe u seprembru ove godine, što znači da bi on mogao biti član Drugostepene disciplinske komisije, kao i Slavo Lakić kojem mandat ističe u julu naredne godine. To znači da je skoro pa izvjesno da će Švraka i Lakić biti članovi Drugostepene disciplinske komisije koja će razmatrati žalbu Gordane Tadić. Osim njih dvojice, u Komisiji mora biti i jedan sudija. Istina, postoji i mogućnost da se u Drugostepena komisija formira u septembru kada u VSTV, umjesto Berine Alihodžić, ulazi Sanin Bogunić koji je također tužilac, ali je ta mogućnost u ovom trenutku – neizvjesna. Ipak, mnogo je izvjesnije da Sanin Bogunić bude “izvjestilac” u eventualnom trećem stepenu, kada VSTV bude razmatrao ovaj slučaj, ukoliko Drugostepena komisija potvrdi odluku Prvostepene i razriješi Gordanu Tadić dužnosti glavne državne tužiteljice. No, i tada, kada VSTV bude razmatrao eventualnu žalbu, Biljana Simeunović i Željka Radović, zbog sukoba interesa, ne bi mogle odlučivati u predmetu protiv Gordane Tadić. Što znači da bi trinaest od ukupno petnaest članova VSTV-a imalo pravo glasa. U tom slučaju, za razrješenje Gordane Tadić bi bilo potrebno sedam glasova u VSTV-u. Prvostepena disciplinska komisija odluku je donijela u omeru 3:0, ali će u trećem stepenu, ukoliko do njega dođe, moći odlučivati samo Sanela Butigan Gorušanović. Drugoj članici Prvostepene komisije, Berini Alihodžić, mandat će isteći u septembru, dok je treći član Prvostepene komisije, Mirza Đozo, bio “vanjski član”, odnosno član komisije koji nije član VSTV-a. Ako omjer i u Drugostepenoj komisiji bude 3:0, to znači da će u eventualnom trećem stepenu biti najmanje tri glasa sigurna za razrješenje Gordane Tadić (Mahmutu Švraki ističe mandat u septembru i na njega se ne može računati)  U tom bi slučaju bila potrebna još najmanje četiri glasa za razrješenje.

Svjesna situacije u kojoj se nalazi, Gordana Tadić je ove sedmice napravila “predstavu” u vezi sa istragom ratnih zločina počinjenih tokom  “vojno-redarstvene akcije Bljesak”. Osim toga, Tadićeva je, za opstanak na funkciji, odlučila “žrtvovati” i Milomira Savčića, ratnog komananta 65. motorizovanog zaštitnog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, optuženog za genocid u Srebrenici. Tužilaštvo BiH je, naime, ove sedmice zatražilo pritvor za generala Savčića zbog kršenja ranije izrečenih “mjera zabrane”, odnosno davanja izjava za medije u kojima je negirao genocid u Srebrenici za koji mu se i sudi pred Sudom BiH. Ništa tu ne bi bilo čudno da upravo Gordana Tadić u decembru 2019. godine nije spriječila hapšenje generala Savčića tvrdeći da joj “ne treba spektakl”. Ročište za određivanje pritvora Milomiru Savčiću zakazano je da ponedjeljak i velika je vjerovatnoća da predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, ukoliko se pojavi pred Sudom BiH, završi iza rešetaka.  Time bi Gordana Tadić sa sebe skinula hipoteku “spašavanja generala Savčića” čime bi, dijelom, popravila “ugled” u bh. javnosti.

 

Prethodni članakAnaliza Senada Avdića: Bošnjački “čuvari” sjećanja krivotvore i uljepšavaju sliku tragičnih ratnih događaja na Igmanu i pripisuju sebi zasluge koje nemaju
Naredni članakObjavljujemo zamolnicu upućenu Hrvatskoj: Tužilaštvo BiH se odreklo prava krivičnog gonjenja hrvatskih generala, sve je velika obmana