Generalni sekretarijat Interpola je odlučio da će preispitati svoju praksu raspisivanja potjernica za osobama koje su pripadnici paravojnih ili vojnih formacija Ruske Federacije. Ovaj stav je uslijedio zbog “novih geopolitičkih okolnosti”. U jednom od dokumenata Interpola navedeno da se sve ovo preispituje zbog novih “geopolitičkih okolnosti”.
“Uključenost INTERPOL-a u takve slučajeve mogla kompromitirati neutralnost Organizacije, ukorijenjenu u član 3. Statuta. Imajući na umu ove zabrinutosti, Generalni sekretarijat je nedavno preispitao svoju raniju praksu, prema kojoj su neki slučajevi u vezi sa stranim državljanima koji su sudjelovali u oružanom konfliktu ranije bili odobreni za objavu. Uzimajući u obzir geopolitička dešavanja i rastuće rizike za neutralnost Organizacije, zaključeno je da, u principu, Organizacija više neće biti u poziciji da objavljuje takve zahtjeve“, navedeno je u aktu Interpola koji je u posjedu Istrage.
Interpol se, dakle, poziva na Stav 3 Statuta u kojem piše da je “u Organizaciji (Interpolu) strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu”.
Nova praksa Interpola već je uspostavljena u slučaju bh. državljanina Petra Popovića iz Dervente koji se posljednjih godina bori na ukrajinskom ratištu kao pripadnik ruskih snaga. U Krivičnom zakonu BiH je navedeno da će se svaka osoba koja se “na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, obučenoj, opremljenoj ili mobilisanoj u smislu stava (1) ovog člana, kazniti kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine”. Vodeći se ranijom praksom u slučajevima odlaska bh. državljana na ratišta u Siriji (u nešto manjem obimu i u Ukrajini), Tužilaštvo BiH je zatražilo raspisivanje difuzne potjernice za Popovićem. No, tokom ljeta ove godine, Interpol je odbio zahtjev bh. pravosuđa da u svoj sistem unese potjernicu za Popovićem.
“Konkretno, u vezi ovog zahtjeva za međunarodnu difuznu potjernicu: S obzirom na to da se gosp. Popović potražuje radi krivičnog gonjenja u vezi sa njegovim șudjelovanjem u oružanom sukobu u Ukrajini, želimo vas obavijestiti sa nedavnim pristupom takvim slučajevima i uzimajući u obzir trenutno dostupne informacije, Generalni sekretarijat nije u mogućnosti obraditi ovaj zahtjev”, navedeno je u dopisu Interpola dostavljenom bh. vlastima.
Nakon ovoga uslijedila je žalba. No, prvobitna odluka je ostala nepromijenjena. Istina, Interpol je u svojim internim aktima naveo u kojim slučajevima može biti raspisana potjernica.
“Unatoč ovom općem načelu, nadalje napominjemo da određen iznimke mogu dovesti do drugačijeg zaključka o usklađenosti. To uključuje sljedeće scenarije slučaja: Izuzetak A: Kada se zahtjev odnosi na osobu koja sudjeluje u oružanom konfliktu u ime terorističke organizacije. Izuzetak B: Kada se zahtjev odnosi na osobu koja je počinila međunarodni zločin za vrijeme oružanog konflikta. Izuzetak C: Kada se zahtjev odnosi na osobu koja je počinila ‘kazneno djelo običnog prava’ za vrijeme oružanog konflikta”, navedeno je u dokumentima Interpola.
Ovo znači da bi raspisivanje potjernice za bh. državljanima koji se bore za Ruse bilo moguće ukoliko bi postojali dokazi da su ti pripadnici počinili ratne zločine ili da su bili u jedinicama koje su rezolucijama UN-a označene terorističkim. U slučaju Sirije, raspisivanje potjernica je bilo moguće jer su jedinice u kojima su se borili bh. državljani bile proglašene terorističkim organizacijama.
