Za početak samo naslovi tekstova uglavnom zasnovanih na saopćenjima Tužilaštva BiH.

“Uhapšen direktor OSA-e Osman Mehmedagić”, objavljeno je 14. jula 2021. godine.

“SIPA pretresa prostorije CIK-a”, pisalo je na portalu banjalučke Alternativne televizije 18. maja 2021. godine.

“Afera “Sigurnosne provjere”: Podignuta nova optužnica protiv Osmana Mehmedagića, optužen i ministar Selmo Cikotić”, objavio je Avaz 17. februara 2021. godine.

“Podignuta optužnica protiv Vahidina Šahinpašića, glavnog inspektora SIPA-e”, saopćeno je iz Tužilaštva BiH 15. decembra 2020. godine

“Avaz” saznaje: Podignuta nova optužnica protiv Osmana Mehmedagića, optužen i ministar Selmo Cikotić”, pisalo je na stranici Avaza 14. decembra 2020. godine.

“Tužilaštvo BiH: Podignuta optužnica protiv Sadika Ahmetovića, bivšeg ministra sigurnosti BiH”, glasilo je saopćenje Tužilaštva BiH objavljeno 10. decembra 2020. godine.

“Snimak iz Pošte: Podignuta optužnica protiv Osmana Mehmedagića i uposlenika OSA-e Muhameda Pekića”, pisalo je na naslovnicama većine portala i medija 10. oktobra 2020. godine.
“Podignuta optužnica protiv bivšeg ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića”, objavljeno je 30. decembra 2019. godine.

“Podignuta optužnica protiv tužioca Bože Mihajlovića”, saopćeno je iz Tužilaštva BiH 19. juna 2018. godine.

Sada ćemo, na osnovu optužnica ili naredbi o provođenju istraga, stavljajući sve stvari u politički kontekst, opisati krivična djela za koja sumnjiče ili optužuju aktualne čelnike CIK-a, aktualnog ministra sigurnosti, šefa Kriminalističko-istražnog odjela SIPA-e, dvojicu bivših ministara sigurnosti i direktora OSA-e.
CIK
Otkako je u martu prošle godine izabran trenutni saziv CIK-a, HDZ i SNSD nastoje srušiti tu instituciju, tvrdeći da su članovi Komisije nezakonito izabrani. Kadrovi HDZ-a BiH pokrenuli su sudski postupak zbog izbora članova CIK-a, a istovremeno ne dopuštaju da predstavnici ove Komisije budu dio Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH. Na kraju je u sve uključeno Tužilaštvo BiH kojim rukovodi Gordana Tadić.
“Pravosuđe i međunarodne institucije moraju reagirati na skandalozne odluke SIP-a i izbornu krađu. Službeno okončanje izbornog procesa vezanog za nedavno održane lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, nažalost, u praksi je pokazalo sve ono na što kao krovna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini mjesecima već upozoravamo”, navedeno je u saopćenju Hrvatskog narodnog sabora BiH koje je 6. decembra prošle godine objavljeno i na službenoj web stranici Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Gordana Tadić je reagirala i o svemu ekskluzivno izvijestila banjalučku Alternativnu televiziju.
“Pripadnici SIPA ušli su u prostorije Centralne izborne komisije (CIK) po usmenoj naredbi Tužilaštva”, potvrđeno je za ATV 18. maja 2021. godine.
A evo šta o aktualnom sazivu CIK-a misle Milorad Dodik i Dragan Čović.
“Ja sam svima, bez iznimke, rekao kako je SIP (Središnje izborno povjerenstvo) kao institucija prevažan, ali da ljudi koji sjede tamo, ne ispunjavaju ni minimum uvjeta”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Nakon sastanka sa Miloradom Dodikom u Mostaru lider HDZ-s BiH je rekao njihov zajednički stav da je “CIK nelegalan“.
OSA
“OSA BiH je neprijateljska organizacija”, kazali su u Mostaru lideri HDZ-a BiH Dragan Čović i Milorad Dodik. Napad na tu agenciju započeo je krajem 2016. godine, nekoliko mjeseci nakon što je Osman Mehmedagić postao njen direktor. Podsjećamo na neke od ključnih napada na ovu državnu sigurnosnu agenciju. Sve je krenulo od afere Ušće za koju je izvor bio – Nenad Stevandić.

“Ekskluzivno: RTRS u posjedu naloga OBA-e (Obavještajno-sigurnosne agencije BiH) za prisluškivanje zvaničnika Srbije”, objavljeno je na sajtu Radio televizije Republike Srpske kao najava centralnog Dnevnika emitiranog 29. 12. 2016. godine.

U prilogu koji je uslijedio objavljeno je kako OSA BiH provodi operaciju “Ušće” u okviru koje prisluškuje zvaničnike Srbije. Na tu su objavu reagovali Nenad Stevandić, Nikola Špirić, a vijest su prenijeli svi vodeći srbijanski mediji. Sazvana je hitna sjednica Komisije za nadzor nad radom OSA-e i utvrđeno je da u okviru operacije Ušće  nije bilo prisluškivanja zvaničnika Republike Srbije, što je zvanično saopćeno 17. januara 2018. godine. Zaključke Komisije javnosti je prezentirao SNSD-ov zvaničnik Nikola Špirić.

Pola godine kasnije, u Mostaru su se susreli Dragan Čović i Milorad Dodik. Na konferenciji za medije održanoj 12. jula 2017. godine, Čović i Dodik su govorili protiv Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.

“OSA je neprijateljska organizacija koja radi na štetu srpskog i hrvatskog naroda”, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik

“OSA ne radi svoj posao”, kazao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Dva dana nakon Dodikove i Čovićeve mostarske konferencije za medije, javnosti se putem Euro Blica obratio i Božidar Spasić, bivši šef specijalnog tima Službe državne bezbjednosti Jugoslavije. I ovaj bivši visokopozicionirani DB-ovac optužio je OSA-u da nezakonito prisluškuje visoke zvaničnike Srbije i Hrvatske.

“Srpske službe bezbjednosti već dugo imaju saznanja da OSA prisluškuje oko 300 političara i zvaničnika u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Oprema za prisluškivanje nabavljena je u Turskoj, tako da je vrlo moguće da prikupljeni podaci o srpskim i hrvatskim zvaničnicama, osim na stolu Bakira Izetbegovića, završavaju u Ankari. Izjave Dodika i Čovića kojima OSA-u nazivaju neprijateljem i agencijom kojom upravljaju paraobavještajni centri nisu date tek tako. Sigurno da su i do njih došla ta saznanja”, kazao Spasić.

Prema pisanju srbijanskog KRIK-a, Božidar Spasić je u novembru 2016. godine osuđen u Belgiji zbog naručivanja ubistva kosovskog aktiviste Envera Hadrija. Ubistvo je počinjeno po nalogu tadašnjeg DB-a, a Hadrija su, prema nepravomoćnoj presudi, te 1990. godine, ubili srbijanski kriminalci Andrija Drašković i Veselin Vukotić.

Božidar Spasić bio je dugogodišnji saradnik Stanka Čolaka, također visokog funkcionera tadašnjeg DB-a i prvog rođaka HDZ-ovog zvaničnika Bariše Čolaka. Kada je Čolak stekao uslove za penziju, ispraćaj mu je, te 1986. godine, organizovao upravo – Božidar Spasić. Čuvena fotografija sa  ispraćaja već je objavljivana u medijima i na njoj se, osim Spasića i Stanka Čolaka još nalaze visoki funkcioneri DB-a Predrag Đorđević, Josip Perković i Ivan Lasić.

Stanko Čolak danas živi u Beogradu. Ne pojavljuje se u javnosti, ali većina HDZ-ovih zvaničnika s njim je u stalnom kontaktu, a naročito dobre veze  s njim je gajio bivši zamjenik predsjednika HDZ-a Hrvatske – Milijan Vaso Brkić, donedavna siva eminencija svih paraobavještajnih akcija u Hrvatskoj. No, vratimo se na sigurnosne agencije u BiH. Nakon što je RTRS optužio OSA-u da prisluškuje zvaničnike Srbije, zbog čega su Dodik i Čović proglasili OSA-u neprijateljskom organizacijom, a njihovu priču “podebljao” Božidar Spasić, uslijedila je nova afera.

“Špijunski napad iz BiH: OSA prisluškivala političare iz Hrvatske i BiH”, objavljeno je na portalu Večernjeg lista 21. septembra 2017. godine, svega deset mjeseci nakon što je RTRS objavio da OSA prisluškuje i srbijanske zvaničnike.

U svojoj analizi ovog slučaja, Večernji listi navodi da “jedini koji u BiH može naložiti tajno praćenje i prisluškivanje jeste predsjednik Suda BiH.

“Za čije interese”, pita se autor teksta koji dalje navodi da Sud BiH nije odgovorio da li je izdao naloge za prisluškivanje hrvatskih zvaničnika.

Pet dana kasnije, 26. septembra 2017. godine u Sarajevu su se susreli direktori obavještajnih agencija BiH i Hrvatske i konstatovali  da OSA nije prisluškivala hrvatske zvaničnike.

No, koordinirana akcija nije prestala. U novembru 2018. godine, netom nakon što je izabran za srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorad Dodik je ponovo krenuo u napad na OSA-u.

“Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH je neprijateljska organizacija prema srpskom narodu i Republici Srpskoj i RS će uspostaviti vlastiti sistem odbrane kakav postoji u ostalim zemljama. RS ima pravo da štiti svoju slobodu, institucije, po Ustavu ima pravo na obavještajno praćenje svih koji su protiv ustavnog poretka i to ćemo raditi”, rekao je Dodik okupljenim banjalučkim novinarima 21. novembra 2018. godine.

Mjesec i po kasnije u javnosti su objavljeni dokumenti koji dokazuju da su OSA i SIPA dostavili Tužilaštvu BiH informacije o izdavanju lažnih diplomama preko širokobrijeških firmi čiji je vlasnik Ivan Ševo. Tužilaštvo BiH je odbilo voditi istragu, ali nakon što je slučaj dospio u javnost, “po službenoj dužnosti” je formiran predmet. I zadužuje ga tužilac Oleg Čavka. Prvo što radi – traži diplome čelnika svih sigurnosnih agencija, a u fokusu mu je diploma direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića. S obzirom na to da nije uspio pronaći ništa kako bi donio naredbu o provođenju istrage, Čavka angažira Inspektorat RS da u Banja Luci provjeri diplomu izdatu direktoru OSA-e.

“Inspektorat Republike Srpske naložio je da se poništi dipoloma direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH”, glasila je vijest objavljena 15. avgusta 2019. godine.

Uslijedila je, potom, žalba, nakon čega je Inspektorat Republike Srpske donio odluku o prolongiranu poništavanja diplome.

“Prosvjetna inspekcija RS uvažila je molbu rektora Univerziteta za poslovne studije Banjaluka (UPS) Radovana Klincova da bude odgođeno postupanje po rješenju inspektora kojim je UPS-u naloženo da poništi i oglasi ništavnom diplomu direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića Osmice”, objavljeno je 5. septembra u Nezavisnim novinama.

Zbog ove odluke uslijedila je kazna. Vlada Republike Srpske na sjednici održanoj 31. oktobra 2019. godine donijela je odluku o smjeni vd.  glavne inspektorice Inspektorata RS Danijele Batar. Dnevni avaz, portal klix i drugi mediji su tada objavili tekst pod naslovom – smijenjena inspektorica koja je odbila poništiti diplomu direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću.

Pet dana poslije, prvobitna odluka o odgodi poništavanja diplome je promijenjena. Novi direktor Inspektorsta Republike Srpske je donio odluku o poništavanju diplome, a u obrazloženju je navedeno da “prijave nisu bile uredne”.

Međutim, Okružni sud u Banja Luci je poništio rješenje Inspektorata Republike Srpske ustvrdivši da je diploma direktora OSA-e nezakonito poništena.

odluka Okružnog suda u Banja Luci

Kako je vrijeme odmicalo, Tužilaštvo BiH je intenziviralo istrage protiv direktora OSA-e. Tako je državni tužilac Oleg Čavka optužio direktora Mehmedagića zbog nezakonitog izuzimanja snimaka iz Pošte. Sud BiH je oslobodio direktora OSA-e a postupajući Branko Perić je rekao da je “nad ovim slučajem lebdjela politika” te da su vršeni pritisci na sudije. Nakon oslobađajuće presude Tužilaštvo BiH je podiglo novu optužnicu protiv Mehmedagića zbog krivičnog “nezakonitog imenovanja članova Komisije za sigurnosne provjere”.

Istraga u ovom predmetu je formirana na osnovu prijave Adisa Drnde, službenika SIPA-e povezanog sa federalnim ministrom unutrašnjih poslova Aljošom Čamparom. Tužilaštvo BiH teretilo je Selmu Cikotića i  Osmana Mehmedagića sa su “nezakonito”. predložili imenovanje Muriza Druškića u Komisiju za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja. Postupajući tužilac u ovom predmetu bio je Oleg Čavka. Prema Službenom glasniku BiH, broj 57, od 18. septembra 2020. godine, odluku o imeovanju članova ove Komisije, među kojima je i Muriz Druškić, donijelo je Vijeće ministara BiH, a akt je potpisao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Iako je Tegeltija potpisnik “sporne” odluke, on nije nije optužen, kao ni njegov zamjenik Vjekoslav Bevanda bez čijeg glasa Komisija ne bi mogla biti imenovana. Sud BiH je ponovo odbio potvrditi te optužbe zbog nepostojanja osnovane sumnje. Kako su mu propale sve istrage, Čavka se odlučio za procesuiranje Američkog univerziteta na kojem je Osman Mehmedagić stekao diplomu te je na kraju uhapsio direktora OSA-e i to bez prethodne naredbe Suda BiH za pretres kancelarija.

SIPA

Vahidin Šahinpašić je najviši rangirani bošnjački kadar u SIPA-i. Vodio je istragu u predmetima protiv Nasera Keljmendija te Fahrudina Radončića i drugih. Optužen je na osnovu prijave Josipa Šimića Đinđića koji je, ujedno, i ključni svjedok u ovom predmetu. Osim Šimića, svjedoci protiv Šahinpašića su glavna državna tužiteljica Gordana Tadić i bivša potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić.
Ćazim Hasanspahić i Mijo Krešić
Postupajući tužilac je Ćazim Hasanspahić, inače blizak prijatelj Mije Krešića, visokog zvaničnika HDZ-a BiH i rođaka Gordane Tadić.

Sud BiH odbio je potvrditi optužnicu protiv Šahinpašića zbog nepostojanja osnovane sumnje.

Dragan Mektić
“Tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva Bosne i Hercegovine podignuo je optužnicu protiv Dragana Mektića, bivšeg ministra sigurnosti te države, i još tri osobe zbog kaznenog djela zlouporabe položaja ili ovlasti te pomaganja u izvršenju kaznenih djela”, saopćeno je u decembru prošle godine iz Tužilaštva BiH.
Ukoliko, pak, pročitate optužnicu u ovom slučaju vidjet ćete da je Dragan Mektić optužen zbog kršenja Zakona o sukobu interesa.
Postupajuća tužiteljica u ovom predmetu je Vedrana Mijović, kćarka SNSD-ovog zvaničnika Slavka Jovičića Slavuja. Prije nego je optužen, Mektić je bio jedan od najvećih kritičara bh. pravosuđa i režima Milorada Dodika i Gordane Tadić.
Državni tužilac Božo Mihajlović
Sud Bosne i Hercegovine prvostepeno je osudio Božu Mihajlovića, državnog tužioca, po deset tačaka optužnice na pet godina zatvora za nesavjestan rad u službi jer je propustio vršiti nadzor nad radom i postupanjem svoje daktilografkinje.

“Mihajlović je bio svjestan da usljed propuštanja nadzora nad radom i postupanja [daktilografkinje] može biti otuđen privremeno oduzeti novac iz više predmeta Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koji je i otuđen”, kazala je u junu ptošle godine sutkinja Amela Huskić.

Njena presuda je, međutim, ukinuta zbog bitnih povreda postupka.

Optužnica protiv Mihajlovića je podignuta tokom mandata Gordane Tadić. Mihajlović je do optuženja bio zamjenik glavne državne tužiteljice i šef odjela za privredni i organizirani kriminal. Svjedoci Tužilaštva BiH u ovom predmetu protiv Bože Mihajlovića bili su Oleg Čavka, Dubravko Čampara, te kriminalac iz Prijedora i bivši pratilac Željka Ražnatovića Arkana – Saša Milaković. Mihajlovićeva daktilografkinja nikad nije optužena. Inače, tužilac Mihajlović je vodio istrage u predmetima Lutka u okviru kojih su pod istragom ili optuženjem bili istraživan Naser Keljmendi i Fahrudin Radončić. Brat postupajuće sutkinje Amele Huskić koja je osudila Mihajlovića na pet godina robije bio je kadar Radončićevog SBB-a. Amer Bekrić je bio direktor Federalne agencije za privatizaciju.