“Izbacivanje” međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH bit će jedan od glavnih uslova Republike Srpske prilikom imenovanja novih ustavnih sudija iz tog entiteta, saznaje Istraga.
Podsjećamo,Narodna skupština Republike Srpske od novembra prošle godine nije imenovala nasljednika sudije Miodraga Simovića, jednog od dvojice sudija iz tog entiteta. Nakon toga, vlasti RS su pozvale drugog sudiju, Zlatka Kneževića, da podnese ostavku i on je obećao da će krajem ove godine podnijeti zahtjev za prijevremeno penzionisanje. Tako bi, ukoliko Knežević ostane dosljedan i podnese zahtjev za penzionisanje, Republika Srpska ostala bez sudija u Ustavnom sudu BiH.
Već smo objavljivali da bi i u tom slučaju Ustavni sud BiH mogao funkcionisati, iako Veliko vijeće ne funkcioniše od novembra prošle godine. Zbog toga se sve odluke već odavno donose na planarnim sjednicama Ustavnog suda BiH kojima, osim domaćih sudija, prisustvuje i troje međunarodnih sudija.
Podsjetimo, Ustavni sud BiH ima devet sudija.
“Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom”, piše u Ustsvu BiH.
Da bi na plenarnim sjednicama bila donesena neka odluka, za nju mora glasati najmanje petero sudija, osim u iznimnim situacijama kada, u slučaju nedostatka sudija, predsjednik Ustavnog suda može iskoristiti pravo duplog glasa (slučaj – Schmidtovi amandmani).
Ustavnom sudu BiH, trenutno, nedostaje dvoje sudija, jedan iz Federacije BiH (nasljednik Mate Tadića) i jedan iz RS (nasljednik Miodraga Simovića). Odlaskom Zlatka Kneževića situacija se neće suštinski mijenjati, jer će, opet, u Ustavnom sudu BiH, postojati kvorum (kvorum je pet sudija, u US trenutno sjedi njih šestero). No, činjenica da u Ustavnom sudu BiH nema ili neće biti sudija iz Republike Srpske otvorit će dodatni prostor Miloradu Dodiku i RS-u za djelovanje protiv ove institucije.
“Plan je da Republika Srpska traži povlačenje međunarodnih sudija kao preduslov da taj entitet imenuje svoje sudije”, kaže za Istraga.ba izvor iz Ustavnog suda BiH.
Strane sudije su, zapravo, godinama meta vlasti iz RS-a i Milorad Dodik je nekoliko puta tražio njihovo isključivanje iz rada Suda. Sada mu u prilog ide činjenica da RS neće imati nijednog sudije u Ustavnom sudu BiH, iako je to isključiva krivica vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, jer dvoje sudija Ustavnog suda BiH imenuje Narodna skupština Republike Srpske.
Da bi međunarodne sudije bile isključene iz Ustavnog suda BiH nužna je promjena Ustava BiH, a to podrazumijeva dvotrećinsku većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Vlasti RS-a nemaju potrebnu većinu u ovom slučaju.
Međutim, jedna od mogućnosti koja se pominje je usvajanje posebnog zakona u Ustavnom sudu BiH. Tim zakonom bi, naime, međunarodne sudije Ustavnog suda BiH bile isključene, a uveo bi se princip etničkog popunjavanja, te etničkog i entitetskog glasanja.
Trenutno, Ustavni sud BiH je jedna od rijetkih institucija koja se ne popunjava po etničkom principu. Ustav propisuje da Predstavnički dom FBiH imenuje četvero sudija, a NSRS – dvoje, ne vodeći računa o bilo kakvim etničkim predznacima. I prilikom odlučivanja u Ustavnom sudu BiH nije bitna entitetska većina.
Vlasti RS-a sada to žele promijeniti. Uvođenjem entitetskog glasanja Ustavni sud BiH, zapravo, mogao donositi samo one odluke s kojima su saglasna oba entiteta, dok bi isključivanjem međunarodnih sudija ova institucija bila dodatno blokirana.
