Milorad Dodik, CIK i Zakon

Analiza profesora Milana Blagojevića: Kako je Sud BiH spasio Milorada Dodika

Dodik-sudnica-4

Koliko je ruinirano naše pravosuđe dokazuje i još jedna, najnovija nezakonitost u radu Suda BiH, sadržana u odluci tog suda od 10.10.2025. godine donijetoj po žalbi partije Za pravdu i red – Nebojše Vukanovića protiv odluke CIK-a BiH kojom je prihvaćena prijava SNSD-a za prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj u novembru ove godine – prijava koju je u svojstvu predsjednika SNSD-a potpisao Milorad Dodik.

U tom postupku pred CIK-om, a zatim i u žalbi Nebojše Vukanovića, postavilo se pravno pitanje da li Milorad Dodik ima pravo da kao predsjednik SNSD-a potpiše navedenu prijavu te partije za predstojeće izbore, s obzirom na to da ga je upravo Sud BiH pravosnažno osudio ne samo zatvorskom kaznom od jedne godine nego mu je izrekao i zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike u trajanju od šest godina, što kao pravnu posljedicu osude povlači ne samo zabranu obavljanja funkcija u zakonodavnim, izvršnim, pravosudnim i upravnim organima, već i u bilo kojem drugom organu (dakle ne samo u organu vlasti) koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnog budžeta.
Stoga je u takvoj situaciji prvi zadatak koji se postavio najprije pred CIK bio da odluči o tome da li je prijavu SNSD-a potpisalo lice koje po zakonu i pravosnažnoj krivičnoj presudi Suda BiH od 12.6.2025. godine može biti predsjednik SNSD-a.
CIK je o tome odlučio kako je odlučio, jer je prihvatio prijavu SNSD-a potpisanu od Milorada Dodika u svojstvu predsjednika te stranke, protiv koje odluke je stranka Nebojše Vukanovića izjavila žalbu, pobijajući tu odluku tvrdnjom da je nezakonita, jer prijavu SNSD-a nije mogao potpisati Milorad Dodik u svojstvu predsjednika stranke, pošto se zabrana obavljanja funkcije iz osuđujuće krivične presude Suda BiH protiv njega po zakonu odnosi i na zabranu obavljanja funkcije u političkoj stranci.
To je, dakle, ključno pravno relevantno pitanje koje je postavljeno tom žalbom pred Sud BiH. Stoga je o tom pitanju morao da odluči Sud BiH svojom odlukom po predmetnoj žalbi partije Nebojše Vukanovića, jer je upravo od odluke o tome zavisila zakonitost odluke CIK-a kojom je prihvaćena prijava SNSD-a za prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj.
Međutim, umjesto toga Sud BiH je nezakonito i krajnje proizvoljno u svojoj odluci napisao sledeće:

“Tvrdnja žalbe da se pravne posljedice krivične presude u pogledu izrečenih mjera zabrane Miloradu Dodiku protežu i na pravo za obavljanje funkcije predsjednika političke stranke, nisu relevantne u konkretnom sporu. Ovo pravno pitanje može biti predmet rasprave u eventualnom postupku brisanja upisa prava zastupanja i predstavljanja”.

Na ovaj način jedno odjeljenje Suda BiH (Upravno odjeljenje) nije samo nezakonito i na proizvoljan način odlučivalo o predmetnoj žalbi, već se jednako grubo poigralo (nije pristojno da upotrijebim drugu riječ za to) po pravosnažnoj krivičnoj osuđujućoj presudi Suda BiH protiv Milorada Dodika, izbjegavajući da radi svoj posao za koji je upravo ono jedino nadležno u ovakvoj situaciji, a to je posao da baš povodom te žalbe odredi domašaj pravnih posljedica pravosnažne osuđujuće krivične presude Suda BiH protiv Dodika.
Nažalost, Sud BiH je na prethodno citirani način, a naročito onim riječima da se o tome navodno treba odlučiti “u eventualnom postupku brisanja upisa prava zastupanja i predstavljanja”, nezakonito i sa ne dobrim namjerama po vladavinu prava svojom odlukom želio usmjeriti odlučivanje o ovom ključnom pitanju na pogrešnu adresu – na registracioni sud u Republici Srpskoj. A taj sud odlučuje po Zakonu o udruženjima Republike Srpske, prema kojem zakonu bez zahtjeva SNSD-a nema brisanja upisa podataka o predsjedniku stranke upisanih u sudskom registru. Osim toga, taj zakon za ono što njime nije propisano upućuje na supsidijarnu primjenu Zakona o vanparničnom postupku Republike Srpske, a po tom zakonu učesnik u vanparničnom postupku ne bi mogao biti gospodin Vukanović, njegova stranka ili neko treći, tako da do tog postupka praktično nikada ne može i neće doći.

(autor je bivši sudija iz Banje Luke i profesor prava Milan Blagojević)

Istraga.ba je sada dostupna na Google Play i App Store. Preuzmite aplikaciju i pratite najnovije vijesti na svojim uređajima.

Vlada RS

Strah od Ustavnog suda i međunarodne zajednice: Minić podnio ostavku da bi opet bio imenovan

dodik-i-covic-osa-10

Komisija završila posao, čeka se CIK: Hoće li konzorcij povezan sa HDZ-om i SNSD-om dobiti posao isporuke izbornih tehnologija?

vijesti ba

Bez Bošnjaka: Izabrani novi pomoćnici u UIO BiH

Stav

Kamo dalje Bošnjače?!

Sabina ćudić

Da li je Ćudić iskrena kada poziva na jedinstvo probosanskih snaga?: Najbolje će to pokazati ukoliko Trojka spriječi da HDZ, kao najbliži Dodikov partner dobije još jednog sudiju u Ustavnom sudu BiH

IstaknutaSlikaBiloKudaDodikCovic-16

Glasove će brojati Dodik i Čović: Konzorcij firmi povezanih sa HDZ-om, SNSD-om i ruskim izborima dostavio "najbolju" ponudu za nabavku izbornih tehnologija!

dodik-i-dino-konakovic-1

Konaković gradi narativ, Dodik ruši državu: Činjenice protiv političke interpretacije

dodik i covic osa

Konsolidacija SNSD-a i konačni rezultat martovske krize: Dodikov povratak na tračnice hrvatske politike

Možda vas zanima

490097275_1156445056496993_427750262614402849_n

Izborne tehnologije: Komisija koja je ocjenila HDZ-u i SNSD-u blisku kompaniju kao najboljeg ponuđača napravila brojne propuste, nije provjerila neprirodno nisku cijenu

Vlada RS

Strah od Ustavnog suda i međunarodne zajednice: Minić podnio ostavku da bi opet bio imenovan

Grabovica i nikšić

Prvo infrastruktura, onda literatura: Elvedin Grabovica u Hrvatskoj “piše knjigu” nakon milionskih poslova sa Autocestama FBiH

Cazim

Tužilaštvo BiH zvanično potvrdilo navode Istrage: Ćazim Hasanspahić je lagao. Predmet ratnih zločina protiv Dragana Čovića godinama je skrivao u ladici. Nikada nijednu radnju nije poduzeo