Negdje u sjeni islamofobičnih izjava provukla se i rečenica u kojoj novi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kaže da će nova vlast na nivou Bosne i Hercegovine biti konstituirana u maju naredne godine. Ako se Milorad Dodik još uvijek pita u svojoj stranci i ako ga nova članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović bespogovorno sluša, onda je SNSD, do sredine naredne godine, nezaobilazna stranka u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.
“Lgitimiranje” Komšića
Ukratko, Predsjedništvo BiH imenuje mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH, a Željka Cvijanović je od jučer predsjedavajuća Predsjedništva BiH. I sve dok ona ne odluči da na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH stavi tačku dnevnog reda – imenovanje mandatara, od novog saziva Vijeća ministara BiH neće biti ništa. Istina je da Željko Komšić i Denis Bećirović mogu preglasati Cvijanovićevu prilikom odluke o mandataru. No, sve dok je Cvijanovićeva predsjedavajuća Predsjedništva BiH, a to će biti narednih osam mjeseci, neće biti moguće formirati Vijeće ministara BiH bez SNSD-a. Dodikova stranka je, dakle, sigurna u vlasti na nivou BiH sve dok Željka Cvijanović predsjedava Predsjedništvom i dok bespogovorno sluša Milorada Dodika.
Nakon Željke Cvijanović, u ljeto naredne godine, funkciju predsjedavajućeg preuzima Željko Komšić. On, sigurno, neće podržati imenovanje Borjane Krišto za mandatara, sve dok ova HDZ-ova zvaničnica ne dođe u Predsjedništvo BiH i pred Željkom Komšićem ne iznese svoj program rada. No, da li je HDZBiH spreman na “legitimiranje” Komšića?
Postoji, naravno, mogućnost da sarajevske stranke, okupljene oko Trojke, odu u koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om na nivou BiH. U tom bi slučaju Cvijanovićeva sazvala sjednicu Predsjedništva BiH, a Denis Bećirović bi zajedno s njom glasao za Borjanu Krišto kao mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH u kojem ne bi bilo mjesta za SDA i DF, ali bi sa SNSD i HDZ. I tu se, međutim, javlja novi problem, jer je potpredsjednica Naše stranke i državna zastupnica Sabina Ćudić izjavila da ona ne želi u koaliciju u kojoj su SNSD i HDZBiH.
Pokret za državu
Sve navedene moguće blokade su, ipak, sa rokom trajanja. No, SNSD-ova blokada u Domu naroda BiH bi mogla biti trajna u naredne četiri godine. Pet delegata u Klubu Srba Doma naroda BiH biraju zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske. U NSRS-u sjedi osamdeset i troje narodnih poslanika. Četrnaest ruku garantuje jedno mjesto u Domu naroda. SNSD sam ima 29 zastupnika, što znači da ovoj stranci pripadaju najmanje dva delegata. Opozicione partije (SDS, PDP i Nebojša Vukanović) trenutno imaju 25 zastupnika i jedno sigurno mjesto. Koalicijski partneri Milorada Dodika (Socijalistička partija Petar Đokić, Ujedinjena Srpska, DEMOS, DNS, NPS Dragan Banjac i SPS Goran Selak) imaju 24 ruke. I njima, dakle, pripada jedan siguran delegat kojeg će ustupiti SNSD-u. Omjer je, znači, 3:1 u korist SNSD-a naspram opozicije. No, ostalo je još jedno upražnjeno mjesto. I opozicija i Dodik sa partnerima imaju po 11 ruku viška. Pokret za državu ima pet zastupnika (dva SDP, po jedan SDA, DF i Zeleni Sevlida Hurtića). No, ovaj Pokret ima svoju listu koju predvodi Vojin Mijatović. Ukoliko nijedan od dva bloka u NSRS-u ne podrži svojim “viškom” glasova Mijatovićevu listu, onda ova lista sigurno ispada, a opozicija (SDS/PDP) i pozicija (SNSD) ostaju na omjeru 11:11. Tu se, međutim, pojavljuje novi problem za opoziciju. Ako CIK do naredne sjednice ne uruči dva zamjenska mandata (odustali Ljubiša Petrović – SDS i Draško Stanivuković – PDP), onda opozicija ostaje na devet ruku. U tom slučaju, prolazi SNSD-ov četvrti delegat, pod uslovom da opozicija ne podrži listu Vojina Mijatovića, odnosno Pokreta za državu.
Sa četiri delegata u Klubu Srba SNSD bi bio nezaobilazan faktor, jer ne bi postojala entitetska većina bez te stanke u Domu naroda BiH.
