Studentski pokret u Srbiji koji je nakon pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu prerastao u masovni protest protiv korumpirane vlasti, sada se suočava s najvećim političkim izazovom od početka svog djelovanja: pokušajem da Aleksandra Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS) porazi na izborima. Novinar britanskog Guardiana Julian Borger ocjenjuje da bi nedjeljni parlamentarni izbori mogli biti najteži test za Vučića tokom njegovih 12 godina na vlasti. Studentska lista izlazi na izbore sa 250 kandidata, od kojih većinu čine univerzitetski profesori, akademici i intelektualci, a kampanju zasnivaju na borbi protiv korupcije i neposrednom kontaktu s biračima.
Uoči nedjeljnih izbora istraživanja javnog mnijenja su neujednačena i nagovještavaju tijesnu utrku. Takav rezultat mogao bi otvoriti prostor za osporavanje izbornih rezultata, ali i za ono od čega mnogi strahuju – nove proteste, nemire i sukobe na ulicama Srbije.
Vučićeva vlast više nije homogena
Raša Nedeljkov, programski direktor Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), smatra da se politički odnos snaga u Srbiji mijenja, uprkos prednosti koju vladajuća stranka ima zahvaljujući kontroli institucija i medija.
„Srbija je bila izborna autokratija, a u izbornim autokratijama mogu pobjeđivati samo vladajuće političke stranke“, kaže Nedeljkov za Guardian, dodajući da je takav poredak sada ugrožen.
„Ono što vidimo posljednjih dana, sedmica i mjeseci jeste da te snage više nema. Vladajuća struktura koju je Vučić nekada imao više nije homogena. Suočen je s potpuno nekonvencionalnim političkim akterom, a alati koje je godinama usavršavao otkako je došao na vlast više nemaju efekta“, ocjenjuje Nedeljkov.
Kandidatkinja Studentske liste Milica Jovanović, docentica na Univerzitetu u Beogradu, smatra da nedostatak političkog iskustva ne mora biti slabost pokreta koji se suprotstavlja vladajućoj stranci. Jovanović kaže kako oni možda jesu politički amateri, ali su stručnjaci u svojim oblastima: „Ljudi smo koji su vodili projekte, organizacije i svoje zajednice. Zaista ne vidim kako bismo mogli biti gori od ovih političara. Jedino što je važno jeste spremnost da se nešto unaprijedi, stručnost da se to zaista uradi i podrška koja omogućava stvarnu promjenu.“
Prema istraživanju CRTA-e i Univerziteta Stanford objavljenom u julu, Studentska lista imala je podršku 45 posto ispitanika, dok je SNS podržavalo 36 posto. Međutim, to je bilo prije nego što je Vučić podnio ostavku i intenzivirao kampanju. Novija istraživanja pojedinih domaćih agencija daju prednost SNS-u, ali opozicija dovodi u pitanje njihovu nezavisnost. No, Vučić ima još jedan moćan alat u rukama – medije. Guardian navodi da je Vučić samo u augustu imao 129 televizijskih nastupa uživo, četiri puta više u odnosu na prethodni mjesec.
Posljednja šansa za promjenu
Nisu svi sagovornici britanskog lista uvjereni da Studentska lista može pobijediti. Gordana Čomić, bivša članica Demokratske stranke koja je bila i ministrica u vladi SNS-a, smatra da studenti precjenjuju doseg svoje kampanje na terenu.
„Oni nisu na terenu. To je propaganda. Nemaju pojma ko su njihovi birači“, rekla je Čomić za Guardian.
Procijenila je da bi Studentska lista mogla osvojiti oko 80 od ukupno 250 poslaničkih mjesta, ali je dovela u pitanje sposobnost njenih predstavnika da nakon izbora djeluju kao organizirana politička snaga.
„Neće znati koja je njihova uloga u parlamentu. Kako će raditi ako ne žele razgovarati ni s kim iz vladajućih stranaka? Jednostavno će se raspasti“, smatra Čomić.
Radivoje Grujić, izborni konsultant iz Srbije sa sjedištem u Varšavi, također je skeptičan prema mogućnosti da studenti ostvare značajan rezultat u ruralnim sredinama. Ipak, smatra da bi upravo građani koji ranije nisu učestvovali u političkom životu mogli odlučiti ishod izbora.
„Ti ljudi su govorili: Nisam uključen u politiku, a onda ih je politika ubila“, rekao je Grujić, aludirajući na tragediju u Novom Sadu. „To je definitivno pokrenulo veliki broj ljudi da se uključe i očigledno je da ti ljudi neće glasati za Vučića. Mislim da je to jedina šansa za promjenu – taj rezervoar glasova ljudi koji nikada nisu glasali“, kaže Grujić.
U tijesnoj utrci od velikog značaja bi mogle biti stranke koje predstavljaju nacionalne manjine, uključujući Mađare, Bošnjake i Albance, čiji bi mandati mogli biti presudni za formiranje parlamentarne većine. Izbore u Srbiji tokom prethodnih godina pratile su optužbe za kupovinu glasova, zastrašivanje birača i ubacivanje dodatnih glasačkih listića. Studentska lista zato planira angažirati veliki broj posmatrača, što bi, u slučaju spornog rezultata, moglo dodatno povećati napetosti.
Jelena Kleut, docentica medijskih studija, opisuje atmosferu među studentima kao osjećaj da je riječ o posljednjoj prilici za veliku političku promjenu u Srbiji: „Mislim da postoji snažan osjećaj da je sada ili nikada. Ljudi su zaista na vlastitoj koži osjetili za šta je režim sposoban i postoji osjećaj da i dalje moraju ostati odlučni, jer posao nije završen.“
Špijunskim softverom protiv oponenata
A Vučićeva Vlada posljednjih dana suočava se sa još jednom velikom aferom koja bi itekako mogla utjecati na izborni rezultat. Rade Bajić, tužilac koji je radio na istrazi zloupotreba u vezi s planiranom izgradnjom luksuznog kompleksa Trump Tower u Beogradu, bio je meta ciljanog napada špijunskim softverom na njegov iPhone.
„Po mom mišljenju, moj angažman na ovom slučaju bio je jedini razlog za ovaj nezakoniti špijunski napad“, izjavio je Bajić za Guardian.
Podsjetimo, prošle godine podignute su optužnice protiv nekoliko visokih zvaničnika srbijanske vlasti zbog navodne zloupotrebe položaja prilikom uklanjanja statusa zaštićenog kulturnog dobra s kompleksa Generalštaba. Na toj lokaciji planirana je izgradnja hotela i stambenog kompleksa vrijednog oko 500 miliona dolara povezanog s kompanijom Affinity Partners koju vodi Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema ranijem istraživanju Guardiana, Vučić je lično intervenirao kako bi se uklonila pravna zaštita lokacije i omogućila realizacija projekta. Vučić je nakon objavljivanja tih navoda potvrdio da je održao sastanak u vezi s projektom, ali je negirao da je učinio bilo šta nezakonito. Kushnerova kompanija odustala je od projekta nakon što su podignute optužnice protiv ministra kulture u tehničkom mandatu i još troje visokih državnih službenika. Bajić je u međuvremenu uklonjen iz predmeta bez obrazloženja, neposredno prije objavljivanja optužnice.
Bajićev slučaj otkriven je nedugo nakon što je potvrđeno da je telefon Vladana Đokića, rektora Beogradskog univerziteta koji podržava studentski pokret, također bio zaražen špijunskim softverom Pegasus. Za razliku od Bajićevog slučaja, u Đokićevom slučaju stručnjaci su s visokim stepenom pouzdanosti utvrdili da je uređaj bio kompromitiran. Đokić je ranije odbio podržati obračun vlasti sa demonstrantima, nakon čega se našao pod pritiskom provladinih medija. U martu su pretresene njegove prostorije na Univerzitetu te zaplijenjeni kompjuteri i serveri.
Pegasus je softver izraelske kompanije NSO Group koji omogućava tajni pristup sadržaju mobilnog telefona, uključujući poruke, lokaciju i druge podatke. Iako kompanija tvrdi da se njen proizvod prodaje državnim institucijama radi borbe protiv kriminala i terorizma, godinama se suočava s optužbama da se koristi protiv novinara, aktivista i političkih protivnika.
