Bosanci i Hercegovci, Jevreji i Romi, po oktroiranom Ustavu Christiana Schmidta, ne vrijede koliko i konstitutivni narodi. Preko stotinu hiljada građana Federacije BiH nema pravo biti kandidirano ili birano za (pot)predsjednika entiteta.
Prema zvaničnim rezultatima popisa provedenog 2013. godine, u bh. entitetu Federacija BiH živi 102.415 stanovnika koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda. Niko od njih ne može biti predložen za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH. I niko od njih, analogno, ne može odlučivati ko će biti premijer i ministri u Vladi FBiH. Da je oko sto hiljada građana Federacije BiH obespravljeno, konstatirao je 25. marta 2015. godine Ustavni sud BiH odlučujući po zahtjevu člana Predsjedništva BiH u slučaju poznatom kao “Komšić”.
“Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Ostalima je, dakle, Ustavom Federacije bilo uskraćeno pravo kandidiranja za (pot)predsjednika FBiH, što je, zaključio je tada Ustavni sud BiH, suprotno Evropskoj konvenziji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
I umjesto da promijeni osporeni odredbu, visoki predstavnik Christian Schmidt je, pisali smo već, nametnuo identičnu odredbu koja je suprotna Evropskoj konvenciji i Ustavu BiH.
“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, glasi odredba koju je nametnuo Christian Schmidt.
Kao što vidimo, Klub Ostalih ne može predložiti kandidate za (pot)predsjednika FBiH. Ali to nije smetalo Christianu Schmidtu i njegovim braniteljima da saopće kako su “ojačali” Klub Ostalih u Domu naroda FBiH. Pa, da vidimo u praksi to ojačavaje.
Klubovi Bošnjaka, Srba i Hrvata imaju po 23 delegata u Domu naroda FBiH. Klub ostalih imat će 11. Svi delegati u klubovima Srba, Hrvata i Bošnjaka imaju pravo da predlože predsjednika i potpredsjednike Federacije. Nijedan delegat iz Kluba ostalih nema pravo da predloži predsjednika ili potpredsjednika FBiH. Srbi, Hrvati i Bošnjaci imaju pravo da budu predsjednik i potpredsjednici FBiH. Ostalima je to pravo uskraćeno.
A sada da vidimo i vrijednost glasa Ostalih. U Tuzlanskom kantonu živi oko 22 hiljade onih koji se izjašnjavaju kao Ostali, živi oko 22 hiljade. Oni imaju pravo na samo jednog delegata u Domu naroda FBiH. Istovremeno, 7000 Srba iz TK ima pravo na tri delegata u Domu naroda FBiH. U ZDK živi 15 hiljada Ostalih i 5000 Srba. Ostali iz ZDK daju jednog delegata, a Srbi iz ZDK – dva.
Sličan omjer je i u drugim kantonima. No, Christian Schmit nije mario za to. Iako je, rekosmo, Ustavni sud BiH utvrdio da je odredba Ustava koja se odnosi na izbor predsjednika i potpredjsednika FBiH – suprotna Ustavu u Evropskoj konvenciji, Schmidt je odlučio da u svojom odlukom nametne identične odredbe.
