Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na današnju sjednicu pozvali su v.d. glavnog tužioca Milanka Kajganića koji će predstaviti svoj program rada kao glavni tužilac Tužilaštva BiH koji je ostao jedini kandidat u igri za glavnog tužioca.
U ovom trenutku niko ne može predvidjeti ishod današnje sjednice.
Nakon povlačenja kandidature tužioca Miroslava Janjića o čemu je obavijestio VSTV 29. septembra i ispadanja iz utrke tužiteljice Diane Kajmaković koja ja pod američkim sankcijama, Kajganić je ostao jedini na listi, piše nap.
Članovi Vijeća će postaviti pitanja Kajganiću nakon čega će se pristupiti glasanju. Dobri poznavaoci prilika u bh. pravosuđu ističu da je cijela procedura kontaminirana te da bi najbolje bilo ponoviti cijelu proceduru bez obzira na pritiske i međunarodne zajednice i drugih lobista.
No, ni svi članovi VSTV-a neće moći glasati. S obzirom da u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Tužilaštvo BiH predstavlja Biljana Simeunović ona neće glasati za izbor novog glavnog tužioca jer se mora izuzeti. Od glasanja se mora izuzeti i članica VSTV-a Željka Radović s obzirom da joj je kćerka zaposlena u Tužilaštvu BiH. Ona se izuzela i slučaju kada se formirala Drugostepena disciplinska komisija u predmetu protiv bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić koja je također završila na crnoj američkoj listi.
Dakle, za izbor glavnog tužioca ostaju glasovi 13 članova VSTV-a, a to su:Halil Lagumdžija (predsjednik), Sanela Gorušanović-Butigan, Sanin Bogunić, Lejla Hadžić, Aleksandra Obradović, Saša Sarajlić, Jadranka Stanišić, Duška Bogojević, Davor Martinović, Srđan Forca, Mustafa Šabić, Amila Mimica-Kunosić, Snježana Petković.
Ukoliko bude šest-šest glas predsjednika VSTV-a u tom slučaju vrijedi duplo.
Analitičari ali i članovi pravosudne zajednice podsjećaju na izvještaj EK o stanju u oblasti pravosuđa za period posljednje godine. Kajganić je v.d. glavnog tužioca od smjene Gordane Tadić od oktobra 2021. godine. Prema izvještaju EK u tom periodu nije bilo napretka u oblasti pravosuđa.
“Bosna Hercegovina je u ranoj fazi/dostigla određeni nivo pripremljenosti u sprečavanju i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Tokom perioda izvještavanja nije bilo napretka u ovoj oblasti. Parlament je odbio da usvoji zakon o sukobu interesa. Politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjele da se iznesu s problemom široko rasprostranjene korupcije i aktivno su blokirale napredak, što je dovelo do dugotrajnog zastoja i sve većih znakova političke zarobljenosti. Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima vlasti povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno ispraviti ovakvo stanje.
Iako je tokom izvještajnog perioda bilo nekih optužnica i presuda vezano za visoku korupciju, ukupni rezultati u oblasti prevencije i suzbijanja korupcije (uključujući onu na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uticaja. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala i to zbog neusklađenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne saradnje i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije koje su aktivne u BiH iskorištavaju pravne i administrativne nedostatke. Policija je podložna političkim uticajima.
Finansijske istrage i privremeno oduzimanje imovina su također u velikoj mjeri neefikasni. Proaktivni pristup je i dalje ključan u borbi protiv infiltracije kriminogenih grupa u politički, pravni i ekonomski sistem.Kontakt tačka za saradnju s Europolom još uvijek nije operativna – provode se pripremni koraci. Nema sistemske saradnje sa Eurojustom. Bosna Hercegovina treba nastaviti sa svojim naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i unaprijediti svoje kapacitete u te svrhe. Treba hitno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU”, navodi se u Izvještaju.
Također, Tužilaštvo BiH neke od ključnih predmeta u kojima se istražuju osobe iz svijeta politike nije okončalo već se vuku godinama.
U nekim predmetima Tužilaštvo BiH na čelu sa Kajganićem postupa ekspresno, dok u nekim drugim se proglašava nenadležnim kao što su primjeri izbornih prevara koji su u fokusu nakon provedenih Općih izbora.
Iako EK upozorava na nedovoljno efikasan rad na predmetima organziranog kriminala, korupcije, terorizma, za Tužilaštvo BiH važniji su predmeti ratnih zločina i optužnice po nalogu političkih struktura.
Kajganić je zakazao i u slučaju tužiteljice Diane Kajmaković za koju je u maju dobio informacije da je spomenuta u komunikaciji kriminalnih lica koji su je kompromitirali. Dva tužioca su vršila provjere koje nisu okončali ni do kraja septembra kada su joj SAD izrekle sankcije.
Tužilaštvo BiH bavilo se podizanjem optužnica protiv pripadnika Armije RBiH i MUP RBiH, a kako se bliži kraj godine raste i pritisak za ispunjavanje norme pa je za očekivati u naredna dva mjeseca “poplavu” optužnica.
