Visoki predstavnik Christian Schmidt neće nametati izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH prije okrobarskih izbora, saznaju politički.ba i istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Sada se, pak, razmatra mogućnost da OHR reagira na sam dan izbora ili dan nakon Općih izbora koji bi trebali biti održani 2. oktobra.
“S obzirom na to da bi se izmjene odnosile na posredne izbore, odnosno popunjavanje Doma naroda FBiH i imenovanje predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, bilo bi svejedno da li su izmjene nametnute prije ili poslije izbora”, objašnjava jedan od naših sagovornika.
No, za predizbornu kampanju ne bi bilo svejedno. Visoki predstavnik je, kako saznajemo, namjeravao nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona početkom septembra, ali mu je sugerisano da bi to moglo direktno utjecati na izborne rezultate. Stoga je nekoliko članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) predložilo da se Bonske ovlasti upotrijebe na dan poslije izbora ili na sam dan Općih izbora kako političke partije ne bi mogle reagirati zbog izborne šutnje. Ipak, čvrst stav još uvijek nije zauzet.
Nametanje izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, saznaju Istraga i Politički, najviše zagovaraju Sjedinjene Američke Države. Ranije su slične stavove iznosili britanski zvaničnici. Međutim, oni se, nakon nedavnih protesta pred OHR-om, više ne izjašnjavaju o ovom pitanju. Diplomate iz država članica EU, pak, smatraju da bi izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona trebale dogovoriti bh. vlasti u skladu sa Sporazumom kojeg su lideri političkih partija potpisali 12. juna ove godine u Briselu, pod pokroviteljstvom predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela.
Podsjećamo, i sam visoki predstavnik Christian Schmidt, prilikom nametanja takozvanih tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, kazao je da očekuje da će bh. lideri trebali ovaj problem riješiiti sa “predsjednikom Michelom”.
Od juna ove godine u OHR-u traju konsultacije u vezi sa nametanjem izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona. Schmidt je prvobitno namjeravao ove izmjene nametnuti sredinom jula. Tada je bilo planirano da se uvede cenzus od tri posto koji bi bio osnov za izračun rasporeda delegata u Domu naroda FBiH. Nakon pritiska javnosti Schmidt je odustao od cenzusa, ali se sada razmatra nametanje izmjena Ustava FBiH koje bi se odnosile na izbor (pot)predsjednika FBiH. Umjesto dosadašnjih šest delegata, planirano je da se za predlaganje predstjednika ili potpredsjednika FBIH mora osigurati sedam ili osam potpisa u određenom klubu konstititutnih naroda.
Visoki predstavnik Christian Schmidt naredne sedmice, kako saznajemo, odlazi u Njemačku na dodatne konsultacije. Upravo se zvaničnici ove države protive upotrebi Bonskih ovlasti u konkretnom slučaju.
