HDZ 1990 u državnom Parlamentu nema nijednog zastupnika. Ali za šefa te stranke Iliju Cvitanovića bilo je mjesta u velikoj sali zgrade Delegacije EU. Tu se pregovaralo o izmjenama Ustava BiH i izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Društvo u velikoj sali odrabrala je Angelina Eichhorst. Uz pomoć Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u BiH.
Elmedin Konaković je predsjednik NiP-a. Njegova stranka u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ima samo jednog zastupnika. NiP je, procijenila je Eichhorstova, “relevantan sagovornik” za ustavna pitanja. SBB Fahrudina Radončića u Predstavničkom domu ima jednu zastupnicu. No, i on je dobio poziv za “veliku salu” da se bavi “državnim pitanjima”. U velikoj sali je bila i delegacija NES-a. Relevantni su za EU zvaničnike iako u Predstavničkom domu imaju svega jednog zastupnika. Osim nabrojanih, “visokom politikom” su se bavili još i čelnici SDA i HDZ-a BiH.
Za ljevičarske partije, Našu stranku, SDP i DF, u velikoj sali nije bilo mjesta. U klubovima ove tri stranke djeluje jedanest državnih zastupnika. Ali Angelina Eichhorst je procijenila da za njih nema mjesta u velikoj sali.
“Niko nas nije ni zvao u veliku salu u kojoj se pregovaralo o političkim pitanjima”, kaže za Istragu Zlatan Begić, državni zastupnik DF-a koji je u četvrtak učestvovao na pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH.
U velikoj sali, prema informacijama Istrage, razgovaralo se o elektorskom modelu izbora članova Predsjedništva BiH. To je onaj model o kojem smo pisali prije dva dana, prema kojem jedan glas u Širokom Brijegu vrijedi kao trinaest glasova u Sarajevu.
PRema ovom prijedlogu, Federacija BiH bi bila jedna izborna jedinica. Svi kandidati za dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH bi bili na istom glasačkom listiću. Prvi kandidat bi bio biran iz reda „bošnjačkog naroda i ostalih“, dok bi drugi bio bira iz reda „hrvatskog naroda i ostalih“. Oznaka prvih kandidata (BO) bi bila 701, dok bi oznaka drugih kandidata (HO) bila 702. I to, na prvi pogled, ispunjava evropske standarde, što znači da bi presude iz Strazbura bile provedene. No, onda nastaje problem. Nejednaka vrijednost glasa. Evo i kako. Svaki od deset kantona i Brčko distrikt bi davali određeni broj elektora. Dva kandidata koja skupe najveći broj elektora bi ušla u Predsjedništvo BiH. Krenut ćemo od Tuzlanskog kantona, kao najmnogoljudnijeg u Federaciji. Ukoliko bi, prema HDZ-ovom prijedlogu, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 701 (kandidat iz reda bošnjačkog naroda i ostalih), on bi osvojio 20 elektora. Ako bi, pak, u tom kantonu pobijedio kandidat sa liste 702 (kandidat iz reda hrvatskog naroda i ostalih), on bi osvojio svega tri elektora. U praksi to znači ovo: ukoliko bi u TK pobijedio Denis Bećirović, bilo bi mu upisano 20 elektora. Ukoliko bi najviše građana TK glasalo za Željka Komšića, on bi dobio samo tri elektora.
O rasporedu elektorskih glasova, delegacije partija iz velike sale nisu se uspjele dogovoriti. I tako je propala prva runda pregovora pod pokroviteljstvom EU.
U maloj sali se razgovaralo o tehničkim pitanjima. Osim NS-a, SDP-a i DF-a, sastanku su prisustvovali i predstavnici stranaka koje su pregovarale u velikoj sali. Tema su bili skeneri, računari, otisci prstiju, tabele i birački odbori. Na stolu je bio onaj prijedlog izmjena Izbornog zakona kojeg je Istraga objavila još krajem januara. Evo, kliknete li ovdje, moći ćete pročitati o čemu se radi.
Tehnička pitanja nazvana “izborni integritet” su nešto oko čega se slažu skoro sve partije. Ali HDZ ima jedan preduvjet – izmjena procedure izbora članova Centralne izborne komisije. Članove CIK-a bira samo Predstavnički dom. HDZ BiH želi da o tome odlučuje i Dom naroda BiH. Slično je predlagao i SNSD, a njihov prijedklog možete pročitati klikom na ovo mjesto. Članov delegacija stranaka iz Sarajevo nisu pristali na ovaj prijedlog i pregovori su propali.