Njemačke vlasti pokreću inicijativu za “razrješenje” aktualnog visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka te da nakon toga na njegovo mjesto postave njemačkog diplomatu Christiana Schmidta, saznaje Istraga iz više međunarodnih i domaćih izvora.
Prema informacijama Istrage, njemačka ambasadorica u BiH Margret Uebber ove bi sedmice trebala imati odvojene sastanke sa dvojicom članova Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem tokom kojih bi ih trebala upoznati o namjerama Berlina.
Na potez Njemačka se, tvrde naši izvori, odlučila nakon konsultacija sa Ruskom Federacijom.
“To bi trebao biti kompromis između EU i Rusije koja insistira na ukidanju OHR-a”, pojasnio je jedan od izvora.
Schmidt u “Redu Ante Starlevića”
Plan je da se na martovskoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) ozvanični ta inicijativa te da se odmah “razriješi” Valentin Inzko, a za novog šefa OHR-a postavi Christian Schmidt. Schimdt je član njemačke partije CSU. Do 2018. godine bio je ministar poljoprivrede u Saveznoj Vladi Angele Merkel. U januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković uručio je Christianu Schimdtu orden “Red Ante Starčevića”.
https://www.youtube.com/watch?v=421EEWzyoXo&feature=emb_title
“Zadovoljstvo mi je uručiti odličje Predsjednika Republike Red Ante Starčevića, odličje koje RH u ovom konkretnom slučaju daje velikom prijatelju Hrvatske. Christian Schmidt, dugogodišnji je njemački političar, zastupnik u Bundestagu, Savezni ministar ali iznad svega čovjek koji je u svom političkom putu pomagao Hrvatsku”, kazao je tada Plenković.
Sagovornici Istrage tvrde da je Schmidtova bliskost sa HDZ-om bila presudna da njemački zvaničnici njega odaberu kao potencijalnog kandidata za novog Visokog predstavnika u BiH. Osim toga, ni Ruska Federacija ne bi imala ništa protiv tog imenovanja jer smatraju da je Valentin Inzko blizak administraciji novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena. O “slabljenju” ili ukidanju OHR-a bilo je govora i tokom nedavne posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. On se tada sastao sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Na konferenciji za medije nakon sastanka sa Dodikom Lavrov je kazao da treba ukinuti OHR.
“Ovaj vanjski protektorat koji predstavlja Ured visokog predstavnika u BiH, u potpunosti je prevaziđen. Postojanje OHR-a pokazuje nepoštovanje prema narodima u BiH i prema suverenitetu ove zemlje. Svaki pokušaj da se ruši Dejtonski sporazum može imati nesagladive posljedice. Veoma je teško bilo izgraditi krhku ravnotežu i bez samo jedne komponente može se ugroziti čitava stabilnost”, rekao je Lavrov.
No, kako Ruska Federacije u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira nema potpunu podršku za ukidanje OHR, prešlo se na “plan B”, a to je “uklanjanje” proameričkog visokog predstavnika Valentina Inzka i dovođenje diplomate iz Njemačke. Članice UO PIC-a su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska. UO PIC-a predlaže kandidata za Visokog predstavnika, a potvrđuje ga Vijeće sigurnosti UN-a. S obzirom na različite stavove stalnih članica Vijeća sigurnosti jasno je da nema ukidanja OHR-a. Stoga se imenovanje njemačkog diplomate nameće kao rješenje koje bi prihvatila i Moskva koja je posljednjih godina popravila odnose sa Njemačkom:
Sjeveretni tok: spajanje rusko-njemačkih interesa
“Njemačka i Rusija spremne dovršiti Sjeverni tok 2”, glasila je vijest koju je 6. decembra ove godine objavio njemački Deutsche welle.
Gradnja ovog plinovoda zaustavljena je prije godinu dana i to pred sam završetak projekta. Tada su američke vlasti zaprijetile sankcijama firmama koje učestvuju u gradnji ovog plinovoda koji bi istočnu Evropu, faktički, ostavio na milost i nemilost Rusima. U saopćenju njemačke Uprave za vodene puteve i brodski saobraćaj, objavljenom početkom decembra, navedeno je da će “vjerovatno” između 5. i 31. decembra biti obavljano “podvodno polaganje cijevi” u tom dijelu Baltika. Sankcije kojima je zaprijetio Washington njemački zvaničnici su nazvali “neprihvatljivim”.
