Od oktobra 2025. godine kada je Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) praktično primijenio sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) najveću štetu trpe firme u njihovom vlasništvu u Bosni i Hercegovini, NIS Petrol, G-Petrol i Jadran-Naftagas.
Već skoro 11 mjeseci na pumpama u vlasništvu NIS Petrol i G-Petrol, ukupno 40, nije moguće obavljati kartično plaćanje, a nakon što su im blokirani bankovni računi u komercijalnim bankama. Jedini račun koji im nije blokiran je onaj u Poštanskoj štedionici Republike Srpske.
Sankcije NIS-u, koje su uvedene zbog većinskog vlasništva ruske kompanije Gaspromnjeft još u januaru prošle godine, praktično su onemogućilo kartično plaćanje, a što je je aktivirano 9. oktobra i pogodilo je, ne samo poslovanje kompanija, već se negativno reflektovalo na oko 500 njihovih radnika koji žive u neizvjesnosti.
U tom smislu vidljiva je razlika između kompanija u vlasništvu NIS-a u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući državnoj banci, Poštanskoj štedionici Srbije, koja izdaje domaću platnu karticu koja koristi kineski sistem Union Pay stanje je znatno bolje. Uz svaki bankovni račun u Srbiji koji se otvori, u bilo kojoj banci, obavezno se dobije DINA kartica.
To omogućava NIS-u u Srbiji nesmetan unutrašnji promet i plaćanje karticom na svim pumpama, a što je praktično u BiH nemoguće, jer sličan sistem još uvijek ne postoji.
Kako je za Istragu kazao izvor iz kompanije G-Petrol radnici plate dobijaju preko Pošta Srpske na vlastite bankovne račune. Nije u pitanju identičan postupak kao od američke vlade sankcionisanim fizičkim licima koji platu dobijaju u gotovini preko Pošta RS-a, a da nemaju otvoren bankovni račun.
Naprimjer, nakon što je OFAC uveo sankcije bivšoj glavnoj tužiteljici Tužilaštva BiH, ona je, da bi dobijala platu, mjesto prebivališta prebacila iz Federacije u RS.
Sagovornik ističe da se plate radnicima isplaćuju redovno, te da su ih od početka krize ispoštovali, međutim, naglašava, radnici osjećaju veliku nesigurnost uslijed neizvjesnosti kojoj se kraj ne nazire. Istakao je da velikog odlaska radnika zaposlenim na benzinskim pumpama nije bilo, ali da je dio uposlenika uprave napustio kompaniju.
“Ne znamo šta će biti sutra. Ne znaju ni oni ili neće da kažu. Govorilo se o prodaji nekoj trećoj firmi, ali sve je to rekla-kazala”, rekao je.
Pregovori o prodaji NIS-a traju već mjesecima između Beograda i Moskve. Ruske vlasti odbile su ideju da Srbija preuzme većinski paket u kompaniji. U međuvremenu, postignut je načelni dogovor, još u mandatu Viktora Orbana, da mađarski MOL preuzme NIS. Međutim, implementacija dogovora prvenstveno zavisi od OFAC-a, koji će u tom smislu imati zadnju riječ. NIS posluje u velikoj neizvjesnosti. OFAC svakog mjeseca produžuje operativnu licencu koja omogućava kompaniji preradu sirove nafte koju nabavlja preko hrvatskog JANAF-a.
Sagovornik dodaje da je poslovanje pumpi u Bosni i Hercegovini u vlasništvu NIS-a na oko 70 posto prometa prije nego su uvedene sankcija OFAC-a. Stanje je u prvom momentu primijene sankcija bilo i gore, ali se vremeno stabilizovalo.
Napominje da su plate, uprkos enormnom rastu cijena u posljednjih nekoliko godina, ostale gotovo identične, uz minimalan rast koji je pojela inflacija. Ipak, radnicima je omogućeno kreditno zaduženje, naprimjer preko ASA Banke koja je nakon početka ruske agresije na Ukrajinu preuzela Sberbanku u Federaciji BiH.
Ostaje nejasno je na koji način se nabavlja roba i kako se povjeriocima isplaćuju potraživanja ukoliko su računi blokirani. Da li se roba isplaćuje u kešu, ukoliko da, kako je to moguće?
