Dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i kadar HDZ-a BiH Marin Vukoja prvorangirani je kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH, saznaje Istraga. Njega je na prvo mjesto rangirala Komisija za provođenje konkursne procedure koju čine po jedan federalni zastupnik HDZ-a, Naroda i Pravde, NES-a i dvoje eksperata iz reda sudija. Vukoja je, prema informacijama Istrage, najviše bodova dobio od Mladena Boškovića (HDZ BiH), Rasima Smajlovića (NiP) i Božane Banduke, članice udruženja sudija Federacije BiH. Drugorangirana na ovoj listi je aktualna potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan-Gorušanović. Ona je, prema informacijama Istrage, najviše bodova dobila od NES-ovog Irfana Durića i sudije Hakije Zaimovića.
Ova lista bit će upućena na glasanje u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH koji, na kraju, neovisno o rang listi, donosi odluku o tome ko će postati sudija Ustavnog suda BiH. Dakle, stranke sa sjedištem u Sarajevu odlučuju hoće li u Ustavni sud BiH biti imenovan kadar HDZ-a BiH, ili će, pak,poziciju dobiti Sanela Butigan-Gorušanović, Hrvatica iz Sarajeva koja nema bliske veze sa bilo kojom političkom partijom. Ključnu ulogu mogli bi imati federalni zastupnici SDP-a BiH. Ukoliko bi, naime, na jednoj strani bili SDP, SDA, NES i DF, to bi značilo da HDZ-ov kandidat Marin Vukoja ne bi mogao biti imenovan, a da bi Sanela Butigan-Gorušanović mogla dobiti potrebnu podršku.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH čini devet sudija. Četvero sudija (nije bitna nacionalnost) bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije (nema Doma naroda FBiH). Dvoje sudija bira Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. U avgustu prošle godine je sudija Mato Tadić (kadar HDZ-a BiH koji dolazi iz Federacije), napunio 70 godina zbog čega je morao u penziju. Od tada njegovo mjesto nije popunjeno. U novembru prošle godine je penzionisan i sudija Miodrag Simović (sudija iz RS), pa sada Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje domaćih sudija. Bez dvoje domaćih sudija, nije moguće konstituisati Veliko vijeće Ustavnog suda BiH, jer petero sudija čini kvorum (sada ih ima samo četvero). Stoga se sve odluke moraju donositi na plenarnim sjednicama Ustavnog suda BiH kojima prisustvuju i međunarodne sudije.
Da bi na plenaroj sjednici bila donesena odluka, nužno je da za nju glasa petero sudija. S obzirom na to da Ustavnom sudu BiH nedostaju dvojica sudija, dolazi se u situaciju da neke odluke ne mogu biti donesene. Jedna od njih je i ona koja se odnosi na zahtjeve Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je zatražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona koje je 2. oktobra prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Na dvije plenarne sjednice, prva u decembru, a druga u januaru, nije postojala većina od pet sudija da bi se donijela bilo kakva odluka poi ovim zahtjevima.
U Ustavnom sudu BiH trenutno sjede – predsjednica Valerija Galić, te sudije Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Zlatko Knežević, Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku. Četvero njih je bilo za prijedlog da se prihvati zahtjev Željka Komšića i Šefika Džaferovića, te da se Schmidtove odredbe proglase neustavnim. Međutim, treba naglasiti da je jedan od sudija koji je bio za prijedlog da se prihvati Komšićev zahtjev glasao i za prijedlog da se taj zahtjev odbije. No, kako god, izbor sudije iz Federacije BiH mogao bi biti ključan za donošenje odluke u ovom predmetu. Ukoliko HDZ-v kadar Marin Vukoja bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, izvjesno je da će on pratiti glasanje Valerije Galić koja je glasala za odbijanje Komšićevog zahtjeva. Ukoliko, pak, Sanela Butigan-Gorušanović bude imenovana, moguć je i drugačiji ishod.
Podsjećamo, samo Predstavnički dom Parlamenta Federacije odlučuje o imenovanju ustavnih sudija koji dolaze iz tog entiteta. HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a imaju ukupno 20 zastupnika. Za imenovanje je potrebno 50 ruku. S obzirom na to da je NiP-ov kadar u komisiji pratio glasanje HDZ-a BiH, bloku HNS-a treba dodati i glasove sedam zastupnika Naroda i Pravde. Čak i ako bi Naša stranka sa šest zastupnika, te PDA i SBiH pratili HDZ BiH, Marin Vukoja ne bi imao potrebnu potršku. Stoga će ključnu ulogu u svemu imati SDP BiH. Ukoliko oni odluče da Ustavni sud BiH isporuče HDZ-u BiH, to će značiti da će Schmidtove odredbe ostati na snazi.
