Muslimanski kulturni centar u Ljubljani je na otvaranju izložbe povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici upozorio na pokušaje relativizacije historije. Izložba, koja je dio šireg niza komemorativnih događaja, trebala je biti postavljena u Muzeju novije i savremene historije, ali je odgođena zbog nesuglasica. Sadrži svjedočanstva 15 preživjelih Srebreničana koji sada žive u Sloveniji. Umjesto u muzeju, izložba će do 13. jula biti postavljena u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani, a potom će putovati u druge slovenačke gradove, piše slovenski portal 24ur.com.
U prostorijama Muslimanskog kulturnog centra (MKC) u Ljubljani danas je otvorena izložba pod nazivom 30 godina od genocida u Srebrenici – sjećanja na svjedoke koji danas žive među nama. Sastoji se od ličnih priča 15 svjedoka koji u dubinskim intervjuima prepričavaju svoja iskustva od prije 30 godina.
“Izložbu svjedočanstava preživjelih genocida otvaramo u vrijeme kada se politička i društvena neizvjesnost u Bosni i Hercegovini ponovo povećava, a razumijevanje nedavnih događaja, posebno onih najtragičnijih, ponovo prelazi u sferu poricanja, izmišljotina i namjernih laži”, rekao je Nevzet Porić , muftija Islamske zajednice na konferenciji za novinare u Sloveniji.
Također je upozorio da je “potrebno čuvati sjećanje na Srebrenicu, poštovati žrtve i braniti se od svih pokušaja relativizacije historije”.
Nedugo prije današnjeg dana otkazana je saradnja sa Muzejom novije i savremene historije. Izložba je prvobitno trebalo da bude postavljena u Muzeju novije i savremene historije Slovenije, ali je preseljena u prostorije Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. To je uglavnom bilo zbog nesuglasica oko sadržaja uvodnog objašnjenja izložbe.
“U uvodnom objašnjenju šta je dovelo do genocida u Srebrenici, nismo uspjeli pronaći zajednički stav”, objasnila je na današnjoj konferenciji za novinare voditeljica memorijalnog programa Ela Porić , koja je izložbu opisala kao centralnu programsku aktivnost.
Dodala je da je muzej predložio da se uvodno objašnjenje izostavi ili promijeni, što je organizatorima neprihvatljivo. “Genocid u Srebrenici se mora prikazati holistički, (…) zasnovano na historijskim i pravnim činjenicama i ovdje je apsolutno nemoguće tražiti bilo kakve kompromise“, rekla je Porić.
Svjedočanstva predstavljena na izložbi, prema njenim riječima, “nemaju apsolutno nikakvo značenje i težinu bez uvodnog objašnjenja”.
Ona je objasnila da su neslaganja oko uvodne riječi glavni razlog zašto je izložba izmještena. “Naravno, apsolutno žalimo zbog toga i nije nam to bio cilj, (…) ali s obzirom na rasplet okolnosti bilo je gotovo neophodno”, dodala je voditeljica memorijalnog programa.
Svjedočenja 15 preživjelih koji sada žive u Sloveniji
Izložba uključuje video rezimee detaljnih intervjua sa svjedocima genocida. Projekat je rađen u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica godinu i po dana. Osim video svjedočenja, na izložbi su predstavljeni i lični predmeti svjedoka iz perioda genocida. Svjedoci su bili vrlo različite starosti u vrijeme genocida, tako da je svako svjedočenje priča za sebe. Ono što im je svima zajedničko je da i nakon 30 godina i dalje osjećaju isti bol.
“Mnogi ljudi koji su preživjeli genocid ne žele ili ne mogu pričati o ovom tragičnom periodu. Vrlo zahtjevan i osjetljiv dio priprema za izložbu je stoga uključivao razgovore sa preživjelima koji danas žive u Sloveniji. Istraživači Memorijalnog centra Srebrenica imaju bogato iskustvo sa ovim aspektom istraživanja genocida, tako da je glavni dio prve faze pripreme izložbe bio njihovom domenu. Nakon što smo dobili saglasnost 15 svjedoka, urađen je dubinski intervju sa svakim od njih u novembru 2023. Riječ je o dvosatnim svjedočenjima, koje su istraživači potom skratili i pripremili približno petominutne sažetke koji će biti izloženi na izložbi”, piše MKC.
“U ovim rezimeima pokušali smo da uhvatimo različite aspekte genocida u Srebrenici, od vrlo intimnih sjećanja na gubitak najmilijih do svjedočenja o pripremama za genocid, koji je započeo zločinima u Prijedoru u ljeto 1992. godine. Pokušali smo da prikažemo razvoj događaja koji su doveli do krvavog jula 1995., kada je više od 8.000 civila stradalo u Srebrenici, te time skrenuti pažnju da je genocid bio vrhunac politike koja je imala jedan cilj: etnički čistu teritoriju na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine“, rekla je Porić, koji je na čelu memorijalnog programa Srebrenica: 8.372 sjećanja, sumirajući suštinu izložbe.
Istraživači su do sada uspjeli identificirati posmrtne ostatke više od 7.000 žrtava. Pronađeni su u čak 85 masovnih grobnica, uključujući i Srbiju. Posmrtni ostaci pokojnika razasuti su po raznim grobnicama, pa je identifikacija izuzetno zahtjevan i dugotrajan proces, kazao je Amor Mašović, dugogodišnji istraživač zločina nad Bošnjacima u BiH.
“Ako me pitate da li je istraga o genocidu u Srebrenici završena, nije. Tu još žive majke i djeca koji sa nadom i strahom čekaju da im neko pokuca na vrata i kaže da su pronađeni posmrtni ostaci njihovih očeva i braće”, rekao je on na konferenciji za novinare povodom otvaranja izložbe.
Komemorativni program “8372 živa sjećanja” započeo je u januaru i uključuje brojne izložbe, predavanja i druge aktivnosti, a završit će se 9. jula komemorativnom ceremonijom na platformi ispred Ljubljanske džamije. Glavna govornica bit će predsjednica Republike Nataša Pirc Musar.
