Otkada je koalicionim dogovorom sa Trojkom nakon izbora prepuštena kontrola HDZ-u nad Autocestama FBiH utjecaj i pozicija Bošnjaka u ovoj kompaniji su marginalni i svedeni uglavnom na privatne konekcije sa vladajućim SDP-om.
U praksi to znači da se kompanije bliske premijeru Nerminu Nikšiću mogu „ogrebati“ od poneki tender dok su sve ključne odluke u rukama ljudi koji polažu račune lideru HDZ-a Draganu Čoviću, pa samim time i izbor pobjednika tendera.
Evo kako to u praksi izgleda:
Početkom ovog mjeseca, tačnije 4. i 10. septembra, Autoceste FBiH su donijele Odluku o Izboru najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju bukobrana na dionici Drivuša – Visoko i Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica sa Republikom Hrvatskom.
Vrijednost izgradnje bukobrana na dionici Drivuša – Visoko je 33,9 miliona KM dok je vrijednost izgradnje dionice Mostar – Granica sa Republikom Hrvatskom 179,5 miliona KM.
CESTOGRADNJA U FBiH POD KONTROLOM HDZ-a
Pobjednik tendera za izgradnju bukobrana je konjička kompanija „Coning“, dok je je pet puta vrjedniji tender izgradnje brze ceste od Mostara prema granici sa Hrvatskom pripao kompaniji „Hering“ iz Širokog Brijega bliskoj HDZ-u i redovnom pobjedniku svih građevinskih tendera u Zapadnoj Hercegovini.
A o pobjedniku ova dva tendera odlučivala je komisija u kojoj nije bio baš nijedan uposlenik bošnjačke nacionalnosti.
Prvu komisiju koja je odlučivala o tenderu za ugradnju bukobrana činili su: Brigita Šunjić, Andrea Rajić, Ivica Lasić, Davor Pehar i Anamarija Odak. Komisija u skoro identičnom sastavu odlučila je i pobjednika drugog tendera, izgradnje brze ceste do granice sa Hrvatskom: Brigita Šunjić, Andrea Rajić, Ivica lasić, Matej Zovko i Antonio Križanac.
A koliko je ozbiljna i profesionalna komisija u pitanju govori i jedan pomalo banalan primjer. U kompletnoj dokumentaciji o dodjeli posla nijednom se ispravno ne navodi ime konjičke kompanije. Na svim mjestima je kompanija pogrešno upisana kao CONNIG d.o.o. Sarajevo dok je njeno pravo ime CONING d.o.o. Sarajevo.
KLIJENTELISTIČKI KRUG NERMINA NIKŠIĆA
Iako Bošnjaci u Federaciji BiH čine preko 70 posto stanovništva, zahvaljujući Trojkinoj „politici kompromisa“ u jednoj od najvećih federalnih kompanija, Autocestama FBiH, ključne odluke danas donose ljudi pod kontrolom HDZ-a.
Sve je, dakle, prepušteno dobroj volji Dragana Čovića i vjeri da će ispoštovati koalicioni dogovor. A poštovanje koalicionog dogovora ne podrazumijeva ujednačenu izgradnju cestovne infrastrukture širom Federacije BiH već pogodovanje interesu klijentelističkog kruga oko federalnog premijera Nermina Nikšića.
Kompanija Coning d.o.o. Sarajevo koja je dobila navedeni posao ugradnje bukobrana je upravo dio takvog klijentelističkog kruga. Vlasnik joj je Jasmin Badžak, konjički biznismen, koji svoje poslovne interese ostvaruje preko političkih veza. Otkada je u februaru 2021. godine Badžak postao suvlasnik kompanije Coning, ona je redovni pobjednik tendera za ugradnju bukobrana koje raspisuju Autoceste FBiH. Do sada su potpisali više ugovora ukupne vrijednosti preko 20 miliona KM, a ugovor koji su potpisali početkom ovog mjeseca je najizdašniji do sada.
Još bolji primjer je Elvedin Grabovica, siva eminencija SDP-a, čije kompanije su zahvaljujući njegovim privatnim i poslovnim vezama sa Nerminom Nikšićem, još od prvog premijerskog mandata, sklopile višemilionske poslove sa Autocestama FBiH.
NIKŠIĆEVI INTERESI I ČOVIĆEVA STRATEGIJA
Sjećate li se detalja afere „Spengavanje“? U toj aferi je federalni premijer Nermin Nikšić zajedno je sa svojim saradnicima i v.d. direktorom Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem učestvovao u pakovanju istraga koje su rezultirale hapšenjem bivših čelnika JP Autoceste. Istovremeno, Nikšić je, zauzvrat, preko policijskog inspektora Muhameda Ohranovića i ministra saobraćaja u Vladi KS Adnana Štete obezbijedio da Munjićev rođak bude imenovan za izvršnog direktora JP BH Pošta.
Ova afera na najboli način odslikava kakvim se principima i interesima vode ključni ljudi u Federaciji BiH. Dok se Nikšić bavio obračunom sa kadrovima konkurentskih partija iz Sarajeva i namještanjem poslova za svoje prijatelje, Čović je strateški širi svoju mrežu utjecaja i produbljivao kontrolu nad Autocestama FBiH.
Zato je danas Zapadna Hercegovina najveće gradilište u Federaciji BiH dok su radovi u ostalim dijelovima Federacije BiH stali, a ekonomski najpotentniji dijelovi Federacije BiH poput Sarajeva i Tuzle ostaju nepovezani modernom cestovnom infrastrukturom.
