“Prema Zakonu o VSTV-u svaki član vijeća iz reda sudija i tužilaca može biti predložen za predsjednika VSTV-a”, odgovorila nam je Sanela Gorušanović-Butigan nakon što smo je upitali da li će se kandidirati za predsjednicu Visokog sudskog i tužičakog vijeća.
Kada je krajem januara svjedočila pred Privremenom istražnom komisijom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, Sanela Gorušanović-Butigan je kazala da se neće kandidirati za predsjednicu VSTV-a. No, očito je, u međuvremenu, promijenila mišljenje. Bude li ona izabrana, hrvatskom narodu će pripasti tri od ukupno četiri najbitnije pravosudne funcije na novou BiH. Srbi i Bošnjaci ne bi imali nikoga. Jer ministar pravde BiH Josip Grubeša je Hrvat, glavna državna tužiteljica BiH Gordana Tadić je Hrvatica, a kao Hrvatica se izjašnjava i Sanela Gorušanović-Butigan. Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec dolazi iz reda Ostalih.
Prema Poslovniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, izbor predsjednika vrši se tajnim glasanjem, zaokruživanjem imena ili broja pored imena kandidata na glasačkom listiću. Svaki član može zaokružiti samo jednog kandidata. Izabranim se smatra onaj kandidat koji je dobio većinu glasova članova koji su prisutni i koji glasaju. Ukoliko nijedan od kandidata ne dobije natpolovičnu većinu, organizira se drugi krug u koji ulazi dvoje kandidata sa najvećim brojem glasova.
Osim Sanele Gorušanović-Butigan, kao ozbiljni kandidati za nasljednika Milana Tegeltije na čelu VSTV-a, pominju se Biljana Simeunović i nedavno izabrani član VSTV-a iz osnovnih i okružnih sudova Republike Srpske – Srđan Forca. Istina, kao kandidat se pominje i Mahmut Švraka koji u VSTV-u predstavlja Republičko tužilaštvo RS, ali šanse za njegov izbor su male, prije svega zbog toga što mu u septembru ove godine ističe mandat u VSTV-u i nema pravo reizbora. Slično kao i u slučaju Mahmuta Švrake, jedan dio članova VSTV-a razmišljao je i o kandidaturi Slave Lakića, predstavnika Federalnog tužilaštva FBiH, ali njegov mandat u VSTV-u ističe u julu 2022. godine.
“Mandat predsjednika VSTV-a BiH traje četiri (4) godine ili do isteka ili prestanka njegovog mandata iz drugih razloga u skladu sa odredbom člana 6. Zakona o VSTV-u BiH, zavisno od toga koji od ova dva datuma ranije nastupi”, navedeno je u članu 11 Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
Dakle, Mahmut Švraka, Slavo Lakić, ali i Selim Karamehić i Berina Alihodžić kojima mandati u VSTV-u ističe u junu i septembru ove godine, sigurno ne bi mogli do kraja odraditi četverogodišnji mandat, što bi značilo organiziranje novih izbora za predsjednika VSTV-a. No, tada bi, zbog ranije obavljenog žrijebanja o nacionalnosti i spolu budućih članova VSTV-a, bila upitna ona većina koja je uspjela smijeniti Milana Tegeltiju što bi moglo značiti “povratak” VSTV-a na stari kolosijek.
Na narednoj sjednici, zakazanoj za srijedu (10. februara), dužnost člana VSTV-a preuzet će i Halil Lagumdžija koji će, na mjestu predstavnika Suda BiH, zamijeniti Dragomira Vukoju. Mada određene strukture iz Suda BiH i Sekretarijata VSTV-a nastoje Lagumdžiju postaviti za predsjednika VSTV-a, saznajemo da će on odustati od kandidature. No, sada se postavlja pitanja, na čiju će stranu otići glasovi onih članova VSTV-a koji su podržavali Lagumdžiju. Ukoliko odu Saneli Gorušanović-Butigan, to znači da je ona favoritkinja za predsjednicu VSTV-a. Međutim, u toj situaciji bi moglo doći do dubokih podjela (na nacionalnoj osnovi) u VSTV-u jer Srba i Bošnjaka ne bi bilo u rukovodnim strukturama pravosuđa novou BiH.
Iz reda srpskog naroda, kako saznajemo, za predsjednika VSTV-a kandidirat će se Srđan Forca. U pitanju je sudija Okružnog suda u Banja Luci koji je nedavno izabran za člana VSTV-a kao predstavnik osnovnih i okružnih sudova iz Republike Srpske. Srđan Forca je, inače, ratni vojni sudija čije je ime pominjano i u Hagu u kontekstu oslobađanja ratnih zločinaca, a prijateljski je povezan i sa odbjeglim ratnim zločincem i članom Zemunskog klana – Ljubanom Ećimom. Forca bi mogao računati na najmanje četiri glasa i to glasove Željke Radović (predstavnica okružnih tužilaštava RS), Jadranke Stanišić (predstavnice Vrhovnog suda RS), Duške Bogojević (predstavnice Advokatske komore RS) i Davora Martinovića kojeg je nedavno, na prijedlog HDZ-a, umjesto Monike Mijić izabralo Vijeće ministara BiH. Sa svojim glasom, Forca bi, tako, dobio ukupno pet glasova, što bi ga, u slučaju da se kandidiraju svi pomenuti kandidati, moglo odvesti u drugi krug. A onda je sve moguće.
Postoji, naravno, mogućnost i da iz RS-a bude kandidirana i Jadranka Stanišić, ali u tom slučaju, sasvim sigurno, Srđan Forca ne bi bio kandidat, što bi, u konačnici, bilo isto.
Biljana Simeunović je predstavnica Tužilaštva BiH u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i njen mandat ističe u novembru 2024. godine. Upravo je njen izbor bio presudan da Milan Tegeltija izgubi većinu u VSTV-u, što ga je, konačno, koštalo mjesta predsjednika i člana Vijeća. Bude li Sanela Gorušanović – Butigan ostala kod svog javno izrečenog stava da se neće kandidirati, Biljana Simeunović bi postala najozbiljniji kandidat za buduću predsjednicu VSTV-a. U tom slučaju, Sanela Gorušanović-Butigan bi postala potpredsjednica VSTV-a iz reda hrvatskog naroda, dok bi Halil Lagumdžija bio potpredsjednik iz reda bošnjačkog naroda.
