Visoki predstavnik Christian Schmidt govorio je o otkazivanju konferencije rabina u Sarajevu, suživotu, antisemitizmu i EU integracijama u intervjuu za Jerusalem Post.
“Ne veličam komunističku eru Tita kada kažem da su ovdje ljudi, barem do 90-ih, uspijevali živjeti zajedno. Nije to bilo idilično, ali prema mnogim svjedočenjima, postojao je funkcionalan suživot. Bez politiziranja, rekao bih da je međureligijski suživot moguć. Stanovništvo ovdje je nešto sekularnije. Muslimani u Bosni se osjećaju kao Evropljani. Ipak, rat od 1991–1995 doveo je do svojevrsne segregacije, uglavnom između muslimana i Srba. Prije rata, Sarajevo je bio istinski multietnički grad. Danas imamo 85% muslimana i manje od 15% Hrvata, Srba i drugih. U prošlosti je velika prednost bila što su svi živjeli zajedno. Sada postoji rizik da se to sve izgubi”, kazao je Schmidt.
Da li je međunarodna zajednica podbacila u pokušaju da stvori miran suživot?
“I da i ne. Da, jer mislim da sve ideje o jednostavnom izgradnji nacije nikada ne funkcionišu. Ne, jer je to bio pokušaj da se lokalno stanovništvo nauči da brine samo o sebi. Postoji mnogo nevladinih organizacija koje rade dobre stvari. Međutim, javnost nikada nije postigla dogovor o zajedničkom cilju. Uzmite obrazovne programe za primjer: postoje različiti kurikulumi za Hrvate, Bošnjake i Srbe. Smatram da je to neuspjeh ne samo međunarodne zajednice nego i vrlo lokalnih segregacionih praksi”, kazao je Schmidt.
“Iako su muslimani većina ovdje, religija nema veliki utjecaj na društvo. Možda neki hoteli ne služe alkohol, a religija je vidljivija ljeti kada ovdje dolaze turisti iz Saudijske Arabije, Katara i drugih zemalja. Ali ne bih rekao da to mijenja društvo”, kazao je.
Uloga Irana u Bosni
“Ne bih rekao da nema nikakve povezanosti, a iranski zvaničnici su posjećivali visoke ministre u BiH. Međutim, lokalni političari rade na integraciji BiH u EU. Oni to žele postići. Majstori su u stvaranju prepreka sami sebi, ali biti blizak Iranu nije jedna od tih prepreka. Znaju da to ne bi smjeli činiti”, kazao je Schmidt..
Neki kažu da bi EU mogla biti rješenje za komplikovane probleme BiH. Drugi kažu da bi integracija BiH u EU stvorila problem za uniju. Koji je vaš stav?
“Rekao bih da u ekonomskom smislu, integracija BiH ne bi uticala na EU. BDP BiH je manji od četvrtine BDP-a Minhena. Valuta BiH je još uvijek konvertibilna marka, čija je vrijednost tačno u odnosu na njemačku marku prema euru. Politički, ključni izazovi su korupcija i vladavina prava. To su zaista pitanja kojima se moramo baviti. Ali ako postoji potreba da se Ukrajina integriše u EU, integracija BiH bi trebala biti lakša. Moramo raditi na integraciji svih šest zemalja zapadnog Balkana koje su kandidati, uključujući Srbiju. Možda će biti komplikovano, ali moramo prilagoditi našu strategiju proširenja EU regionalnim ekonomskim interesima, kao i konkurentskim interesima Rusije i Kine. Neophodno je da ovaj dio Evrope ostane u Evropi. Narodi BiH žele mir, a ne sukob”, poručio je Schmidt.
Vijesti.ba
