Drugostepeni postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika vjerovatno neće početi ni u junu, saznaje Istraga.ba. Predsjedavajući Apelacionog vijeća Suda BiH Staniša Gluhajić je, kako saznajemo, otišao na bolovanje nakon što je sistem CMS odabrao njegovo vijeće da sudi u drugostepenom postupku protiv Dodika koji je, prvostepenom presudom Suda BiH, zbog neprovođenja odluka OHR-a osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Osim Gluhajića, u drugostepenom vijeću su još Amela Huskić i Hilmo Vučinić.
Istovremeno, dio međunarodnih zvaničnika, ali i zvaničnici iz sigurnosnih agencija BiH pokušavaju trgovati sa predmetima protiv Milorada Dodika. Jedan takav sastanak održan je 21. maja ove godine u Banjoj Luci gdje su, faktički, započeli pregovori sa Dodikom i njegovim timom u vezi drugostepenim postupkom u slučaju OHR, i istražnim postupkom u slučaju državni udar.
Novi zakon o Sudu odgađa suđenje Dodiku
Plan je, kako saznajemo, da se izvrši pritisak na Sud BiH kako bi Apelaciono vijeće ukinulo prvostepenu osuđujuću presudu protiv Dodika i, faktički, naložilo novo suđenje zbog navodnih propusta u obrazloženju prvostepene presude koju je izrekla sutkinja Sena Uzunović. Osim toga, razmatra se i mogućnost da se drugostepeni postupak dodatno uspori usvajanjem zakona o Sudu BiH čijim bi stupanjem na snagu, faktički, prestalo postojati Apelaciono odjeljenje Suda BiH u ovakvom formatu, te bi se drugostepeni postupak protiv Dodika prebacio na “novoformirani” apelacioni odjel čije bi sjedište bilo na području Republike Srpske. U tom slučaju Dodik bi dobio novo vrijeme za trgovinu, ali i mogućnost dodatnog pritiska na drugostepeno vijeće.
Prema važećem Zakono o Sudu BiH, pred ovim sudom se provodi i prvostepeni i drugostepeni postupak za predmete u nadležnosti državnog pravosuđa. U Sudu BiH postoji Apelaciono odjeljenje, ali ga imenuje isti predsjednik Suda koji imenuje i prvostepena vijeća. Zvaničnici EU traže od BiH da uvede dvostepenost državnog pravosuđa te da institucionalno razdvoji prvostepeni od drugostepenog postupka. Ove sedmice na dnevnom redu Parlamentarne skupštine BiH trebala bi se naći dva zakona kojim se, faktički, razdvaja Apelaciono odjeljenje od Suda BiH. Ukoliko bi taj zakon bio usvojen do sredine juna, predmeti koji su u toku, više ne bi bili suđeni po trenutnim pravilima. Tako bi slučaj Dodik bio dodatno usporen jer bi bio prebačen pred Apelaciono odjeljenje koje bi, faktički, bilo drugi sud.
Podsjećamo, u februaru ove godine Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od jedne godine i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Državni udar
Uporedo sa slučajem OHR, protiv Dodika se vodi i krivični postupak u slučaju napada na ustavni poredak BiH. Dodik u ovom slučaju ima svojstvo osumnjičenog i, s obzirom na to da se nije odazivao pozivima Tužilaštva BiH, za njim je raspisana centralna potraga i određen mu je pritvor. Međutim, policijske agencije BiH ga nisu uhapsile, iako je potraga raspisana još u martu ove godine, Dodik je osumnjičen zbog napada na ustavni poredak jer je potpisao zakone koji su propisali zabranu djelovanja pravosudnih i sigurnosnih agencija na području RS. Ustavni sud BiH je ove zakone koje je usvojila NSRS stavio van snage i oni, faktički, ne postoje. SIPA povremeno djeluje na području RS, ali ne i protiv Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića i premijera RS Radovana Viškovića koji su obuhvaćeni istom istragom. Sada dio međunarodnih zvaničnika, uz posredovanje Sarajeva, namjerava uvjeriti Dodika da “odustane” od zakona koji su stavljeni van snage, te da pristane dati izjavu SIPA-i na području RS, a zauzvrat bi se odustalo od potjernice, odnosno – pritvora. Dodik, međutim, kao preduslov za sve to postavlja ukidanje presude kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
