Želimo da Bosna i Hercegovina uspije na putu pristupanja Evropskoj uniji (EU), navela je prošle sedmice visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnost Kaja Kallas.
I godinama slušamo slične najave različitih EU zvaničnika u kojima potiču vladajuće strukture u BiH na napredak i neophodne reforme. Slabo ili nikako Brisel se trudi neutralizirati prepreke na tom putu, posebno vanjske, kao što je slučaj Hrvatske koja godinama od same agresije do danas ne popušta BiH u svom naumu da skroje BiH kako njima odgovara. Grubo miješanje u unutrašnja pitanja BiH Hrvatska je ulaskom u EU pojačala, a Briselu to čini se ne smeta uopće.
Posljednji takav primjer došao je od zastupnica HDZ-a u EU Parlamentu Željana Zovko (ranije je bila bh. političarka) koja je govoreći na nekom skupu HDZ-a svoj stav izrazila protiv suvereniteta Bosne i Hercegovine!?
Ona je, naime, pozvala Andreja Plenkovića da Hrvatima u BiH isporuči i Predsjedništvo BiH, nakon što je prethodno to učinio sa Vijećem ministara!?
I u BiH je nastupila bura reakcija, kako političkih predstavnika tako i nevladinog, civilnog sektora.
Nizale su se reakcije, ali je jedan izostala. Ona najvažnija, koja u konačnici govori i o pretpostavkama budućnosti BiH. Ona iz Brisela, tamo je muk!
Tragom te tišine, obratih se zvanično Evropskoj uniji, ne bi li makar deklrativno izvojevala osudu ovakvih poraznih izjava. Jer nije strano da iz Brisela javno kritikuju svoje članice, to možemo vidjeti na primjeru Mađarske i Viktora Orbana. Ali, ne lezi vraže. Brisel ne želi komentarisati Željanu Zovku.
„Povodom vašeg pitanja, Komisija ne komentariše komentare.
Međutim, skreću vam pažnju na najnovije zaključke Vijeća o proširenju, koji će dati zajednički stav EU27 o proširenju, uključujući i Bosnu i Hercegovinu“, naveli su iz Brisela za Novinsku agenciju Patria.
A, u zaključcima iz šupljeg u prazno. Ono što godinama znamo da trebamo, a nikako da do toga dođemo, a na tom putu svojim miješanjem dobrano nam pomaže Hrvatska. Sada se s pravom pitam stoji li i EU iza Hrvatske agresije na BiH!?
Zašto pritisak ide samo ka BiH, a ne i njihovoj članici, s kojom BiH ima niz neriješenih pitanja. Prvenstveno granica. Hoće li nas to EU prihvatiti s takvim problemom?
Naravno, da je pitanje granice na rijeci Uni, korištenja akumulacije Buškog jezera, te pitanje nevraćene imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj nešto bez čega nema smisla govoriti bilo šta drugo, ali Brisel se ponaša kao da ta pitanja ne postoje.
Interesantno je i to kako se već duže vrijeme priča o položaju Hrvata samo u Federaciji, da više niko ne govori i o položaju Hrvata i njihovom povratku u Republiku srpsku.
Teško je očekivati stoga da se izrazi i jasna kritike zbog priznanja da je Vlada Hrvatske utjecala na Christiana Schmidta da 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava, te još vrlo bahato to i priznaju.
Pelješki most pokazuje prkosno samovoljnu politiku R Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Ključnu temu nesporazuma nominirao je Tribunal u Hag presudom Prliću i šestorki…
Valjda oni tako zamišljaju taj dijalog između dvije zemlje, a političko Sarajevo to je, nažalost, tako i prihvatilo.
Sve to nas priječi da odnose dvije države nazovemo prijateljskim, iako sadašnje vlasti potenciraju taj odnos, a kao i Brisel s glavom u pijesku idu ka EU, ali ako ne gledate pravo teško da do cilja možete oči.
Jer jasno je da smo od EU sve dalje, dok nam nameću razne reforme koje moramo proći da bismo bili član. A, ne treba zaboraviti da je Sjeverna Makedonija i ime promijenila, jer je to tako Grčka tražila, pa se sada pojavila Bugarska s novim zahtjevima, Zoran Zaev je skoro nestao s političke scene, a S. Makedonija stala na svom putu ka EU.
Čemu se onda nada BiH, osim makedonske sudbine, dok iz Brisela ne žele čak ni upozoriti svoju članicu Hrvatsku na grubo kršenje međunarodnog prava!
(NAP)
