Na spisku najvećih dužnika prema evidenciji Porezne uprave FBiH već godinama prednjače javna preduzeća, bolnice, rudnici, preduzeća u stečaju. Nije tajna da Vlada FBiH novcem iz budžeta pokriva dijelom neka od tih dugovanja, vrši uplatu za radnike propalih preduzeća ili onih u stečaju kako bi ostvarili penziju.
I umjesto da Vlada FBiH iskoristi sve mehanizme koje ima na raspolaganju da smanji dugovanja tih preduzeća, i da natjera uprave barem javnih preduzeća da nešto konkretno i rade i smanje dug, Vlada se odlučila na mjeru koja će vrlo vjerovatno produžiti listu dužnika jer opterećenja koja će imati i javni i privatni sektor nakon povećanja minimalne plaće i pripadajućih poreza izazvat će snažan udar na ekonomiju u FBiH.
Na listi koju je Porezna uprava FBiH objavila u junu 2023. godine čak 4.823 kompanije dugovale su više od 50.000 za poreze i doprinose. Među prvih deset sa više desetina miliona KM duga su javna preduzeća, a ukupni dug procjenjuje se na skoro 3 milijarde KM, što je nešto manje od polovine godišnjeg budžeta Federacije BiH.
U 2025. godinu Vlada je bez Nermina Nikšića kojeg je mijenjao Vojin Mijatović ušla s odlukom o minimalnoj plaći od 1.000 KM. Za radnike koji su prijavljeni na minimalac to je zvučalo kao dobra vijest. No, za sve poslodavce to je ekonomski udar koji će rijetki moći iznijeti. Nakon što poraste minimalna plaća, porast će i sve druge cijene usluga i proizvoda, a onda će stići i zahtjevi za povećanjem svih drugih plaća. Mislite li da će vlast izuzeti javni sektor od daljnjeg rasta plaća? Odgovor je naravno da neće. Pokazuju to i dvije uredbe o isplati neoporezive pomoći poslodavca koje je Vlada donijela tokom 2024. godine. Prema vlastitoj tvrdnji premijera FBiH Nermina Nikšića najveći dio tog novca isplatio je javni sektor, firme, agencije i zavodi koji se većinom finansiraju iz budžeta. Kad vam neko drugi puni budžet, vaše je samo da zagrabite. E tako se ponaša Vlada Nermina Nikšića. Kao pijana vlast, što nije ni daleko od istine. Na 1000 KM minimalne plaće, država uzme više od 700 KM.
Ako su javna preduzeća dužnici i prije nove odluke o minimalnoj plaći, onda će ona nastaviti da povećavaju dug. Oni koji nisu bili dužnici i redovno su izmirivali svoje obaveze, sada su u riziku da to više neće moći. Oni koji bi svu dobit morali dati na plaće uposlenika i poreze državi, reducirat će broj uposlenika. Niko ne može znati posljedice ovakve iznenadne odluke Vlade da za 380 KM poveća minimalne plaće dok ne budu dostupni prvi podaci Porezne uprave FBiH početkom februara.
Uzet ćemo primjer Javnog RTV servisa BiH (BHRT) gdje više od 50 posto uposlenih prima plaću oko 800 KM. U ovom trenutku BHRT nema novca za bilo kakvo povećanje plaća, iako je takav zahtjev vrlo jasno postavio Sindikat tokom 2024. godine. Nije tajna i da BHRT godinama ne uplaćuje doprinose već se to radi nakon prestanka radnog odnosa, kako bi radnici mogli ostvariti pravo na penziju. I to se čeka mjesecima.
Državna vast i resorni ministar prometa i komunikacija Edin Forto ni za dvije godine nisu pronašli održivo rješenje za BHRT. Novog zakona nema, jedva je postignut dogovor o raspodjeli RTV takse između RTV FBiH i BHRT-a, a vlast je jednu krizu privremeno riješila uzimajući novac Regulatorne agencije za komunikacije te je BHRT-u isplaćeno 4 miliona KM. Plaće su kasnile i po nekoliko mjeseci, a svako povećanje plaća bez riješenog finansiranja povećavat će dug BHRT-a prema radnicima i državi.
I umjesto da rješavaju probleme jedan po jedan, jer stranke trojke čine vlast po vertikali, one nisu sposobne zadržati ni postojeće stanje što je najvidljivije u Kantonu Sarajevo. Budžet težak 1,5 milijardi Vlada KS je spiskala i pored svih upozorenja nastavit će se zaduživati. Kanton Sarajevo je na privremenom finansiranju, a budžeta nema ni u Federaciji BiH niti na državnom nivou.
O brojevima i prognozama koliko radnika bi moglo ostati bez posla, i koliko će tek sad procvjetati siva ekonomija, ali i porasti dug javnih preduzeća neka govore ekonomisti.
Na pitanje da li je Vlada FBiH konsultirala struku prilikom donošenja odluke o povećanju minimalne plaće uz istu stopu poreza i sami vidimo odgovor. Nije. Jer do sada smo samo čuli pojedinačne stavove ekonomista i analitičara, a naprimjer nismo čuli prognoze Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ili stav Ekonomskog instituta.
(NAP)
