“Nema više teških tema” – tako je urednik emisije 60 minuta na Federalnoj televiziji Bakir Hadžiomerović napisao svojim novinarima – kako svjedoči Avdo Avdić – u izbornoj noći 2010. godine, kada je Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine odnijela ubjedljivu pobjedu.
Nakon godina agresivnog, a često i neprofesionalnog izvještavanja o političkoj korupciji i kriminalu, emisija 60 minuta postigla je svoj cilj: možda nije u potpunosti istisnula SDA iz vlasti, ali je SDP dovela u poziciju da određuje pravila koalicionih igara.
Opoziciono upravljanje javnim servisom u Federaciji predstavljalo je svojevrsnu strukturnu anomaliju. Javni servisi u normalnim demokratskim okruženjima služe objektivnom izvještavanju, zadovoljenju potreba svih društvenih grupa te traganju za srednjim putem i konsenzusom oko kojeg se većina može složiti. Federalna televizija je, međutim, godine – pa i decenije – posvetila narativu da država, ova naša, ne valja kao takva.
Razumljivo, posao opozicije jeste da uvjerava javnost kako vlast ne valja. Ali vlast i država nisu isto. Tolike godine uvjeravanja sa državnih frekvencija ostavile su duboke tragove: bošnjačka i probosanska javnost ni trideset godina nakon završetka Agresije ne uspijeva iznaći temeljni kompromis o pitanjima ko smo, čemu težimo, kakvu državu želimo i koje su crvene linije koje se ne prelaze bez obzira na okolnosti. Uloga Federalne televizije u tom kočenju nacionalne i društvene homogenizacije bila je suštinska, iako, ona, naravno, nije bila jedini akter tog procesa.
„Zamolio sam ga da se prijavi i, što se mene tiče, on je direktor. Ako bude još kandidata, neka Upravni odbor odlučuje“, rekao je Nermin Nikšić, premijer Vlade Federacije, u aprilu 2024. godine, komentirajući mogućnost da Bakir Hadžiomerović bude postavljen za direktora RTV FBiH. U junu 2025. tako je i bilo.
U međuvremenu, tokom ovih četrnaest godina, desilo se mnogo toga. Najprije je Nikšić, nakon početka perioda bez „teških tema“, prvi put postao premijer Federacije. Potom će Bakir Hadžiomerović, nakon neslavnog Nikšićevog mandata, biti i kandidat ove stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Kraj je februara 2026. godine i državni javni emiter BHRT, pritisnut dubokim finansijskim i institucionalnim problemima, gasi signal – u očajničkom protestu protiv svog neriješenog položaja u složenoj državi u kojoj javne emitere imaju dva entiteta i sama država.
Početak je marta 2026, izborne godine, i Vlada Federacije, u fiskalnoj godini obilježenoj rekordnim kockarskim zaduženjima za krpljenje budžetskih provalija, donosi odluku o dodjeli 10 miliona KM javnim RTV emiterima na području FBiH.
Na ime subvencije za „unapređenje RTV djelatnosti“, a iz tekuće budžetske rezerve, ovaj će novac – kako su uslovi postavljeni – u konačnici podijeliti samo dva medija: Federalna televizija i RTV Herceg-Bosne.
Poziv je, u maniru SDP-ovskih tenderskih grabljivica, skrojen tako da se naprosto samo ova dva emitera mogu prijaviti. Za državni javni servis mjesta nema. Jer na BHRT-u, ipak, bude i teških tema – poput afere Spengavanje – dok ih na Federalnoj i RTV HB nema.
O mogućnosti da ovakva kompromitovana Vlada podrži nezavisne, nevladine ili privatne medije – i to u trenutku kada su mnogi od njih, dokazano profesionalni, ostali bez važnih stranih donatora – naivno bi bilo i govoriti.
Vlada Federacije je na sličan način ove lojalne partijske medije – privatne servise Nermina Nikšića i Dragana Čovića – podržala i 2024. godine, ali sa tri puta manje novca.
Pred izbore na kojima će SDP – čega su svjesni i njegovi prvaci – izgubiti vlast i, po svemu sudeći, ispasti iz koalicionih kombinacija za naredne četiri godine, ovo milionsko otimanje novca iz tekuće rezerve jednako je bahato koliko i očajno.
Jer nije ovo 2010. Medijski arhipelag Bosne i Hercegovine danas je suštinski drukčiji. Teškim temama ima ko da se bavi.
Odgovor.ba
