Pitanje izgradnje Južne plinske interkonekcije u Federaciji BiH posljednjih dana dodatno je zakomplikovano. Predstavnici HDZ-a uslovili su usvajanje Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda izmjenom načina odlučivanja u Vladi FBiH i Parlamentu FBiH o odabiru koncesionara za izgradnju Južne plinske interkonekcije.
Predstavnici HDZ-a zahtijevaju da se prilikom odlučivanja o koncesionaru glasa sa dvije/trećine ruku, čime bez njihovih glasova ne bi bilo moguće donijeti odluku o tome. Prijedlog nema uporište u postojećim zakonima i Ustavu FBiH. Ukoliko bi se pristalo na takve ucjene napravio bi se presedan i otvorio prostor za puno veće koncesije ovoj stranci, po svim drugim pitanjima o kojima Vlada odlučuje, a koje bi dugoročno dovele u pitanje i njeno samo funkcionisanje.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac nakon današnje sjednice Vijeća ministara kazao je da je Vlada FBiH uputila sporazum koji BiH treba potpisati s Hrvatskom, ali da ova tačka nije uvrštena u dnevni red, optuživši predsjedavajuću Krišto za opstrukcije.
“Danas je kroz tekuća pitanja, predsjedavajuća Krišto to pitanje forsirala kroz činjenicu koju ona navodi – da je Vlada FBIH odustala od tog nacrta, ali mi nemamo taj stav Vlade FBIH. Ovaj nacrt sporazuma podržala je RS, imali smo sva pozitivna mišljenja. Odjednom se pojavljuje teza da nacrt kojeg je dostavila Vlada FBIH nije taj. Mi o tome nismo obaviješteni od Vlade FBIH. Ja mislim da se na ovakav način usporava tempo”, kazao je Košarac.
U samom prijedlogu Sporazuma nema ništa sporno jer sva pitanje koja se tiču zajedničkog projekta Hrvatske i BiH trebaju tek zajedničkim radom biti uređena. Nadležna tijela ua provođenje Sporazuma su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo zaštite okolišta i energetike Hrvatske.
“Nadležna tijela iz stava 1. ovog člana će u roku od 30 dana od datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu osnovati zajedničko operativno tijelo sastavljeno od predstavnika obiju Ugovornih strana, a u cilju realizacije aktivnosti iz ovog Sporazuma”, stoji u Sporazumu.
Abraham Grupa
Gotovo istovremeno, iz Abraham Grupe u vlasništvu izraelskog biznismena Amira Grossa Kabirija, saopćeno je da je ova kompanija u Washingtonu potpisala Memorandum o razumijevanju sa predsjednikom grčke energetske kompanije Antlantic-Sea LNG Trade Alexandros Exarchoz o opskrbi ukapljenim prirodnim gasom (LNG) na period od 20 godina.
Naveli su da se time osigurava stabilna isporuka američkog LNG-a za Aluminij Industriju u Mostaru, podružnicu Abraham Grupe.
LNG će, kako su naveli, isporučivati kompanija Venture Global Commodities, preko plinovoda Južna interkonekcija, a koristit će se u planiranoj kombiniranoj plinsko-parnoj elektrani (CCGT) Aluminij Industrije. Kombiniranom plinsko-parnom elektranom, kako tvrde, osigurat će se stabilna opskrba električnom energijom za primarnu proizvodnju aluminija u Aluminijevoj talionici.
Memorandum je potpisan u sklopu Transatlantskog samita o sigurnosti opskrbe plinom u organizaciji predsjednika Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju i ministra unutrašnjih poslova Douga Burguma te potpredsjednika Vijeća i ministra energetike Chrisa Wegihta.
Najinteresantniji dio saopštenja je tvrdnja da je Abraham Grupa, a navodno po odobrenju američke administracije, postala glavni uvoznik američkog LNG-a za BiH.
Nedugo zatim reagovao je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, koji je sudjelovao u radu samita u Washingtonu, kazavši da je Kabiri prevario Amerikance.
“Potpis memoranduma smatramo vrstom prevare prema našim američkim partnerima jer se Abraham Grupa obavezala u budućnosti kupovati nešto za što nemaju pravni osnov niti dozvolu. Vlada Federacije BiH jedina uredbom određuje ko može uvoziti i prodavati gas, a to je trenutno Energoinvest. I tako će biti do donošenja državnog zakona o gasu”, rekao je Konaković.
Ovo pitanje regulisano je Zakonom o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH i Uredbom o organizaciji i regulaciji sektora gasne privrede koja je posljednji put mijenjana u septembru 2022. godine.
Zakon i Uredba ne omogućavaju Abraham Grupi da samostalnu nabavlja gas u Federaciji BiH. Iako i u Uredbi postoji mogućnost da se dugoročno otvori tržište za više snabdjevača, koji bi pored Energoinvesta nabavljali gas, uslovi koji su navedeni u Uredbi nisu zadovoljeni i jedini kupac plina za Federaciju BiH ostaje Energoinvest.
Praktično, Abraham Grupa ne može bez nove odluke Vlade FBiH samostalno nabavljati gas preko Južne plinske interkonekcije za postojeće postrojenje i buduću elektranu. Još važnije, ona ne može biti “glavni snabdjevač gasom za BiH” jer tržište još uvijek nije otvoreno. U trenutku kada se to desi, svakako ćemo imati veći broj snabdjevača gasom, a ne samo jednog.
Uredbom je određeno postojanje “povlaštenog kupca”, koji je definisan kao “kupac koji ima pravo na slobodan izbor snabdjevača gasom”. U članu 34. Uredbe definisano je kako se određuje povlašteni kupac.
“Kupac koji troši gas za proizvodnju električne energije, nezavisno o iznosu godišnje potrošnje i u granicama količine gasa namijenjene takvoj upotrebi; krajnji kupac koji je u prethodnoj kalendarskoj godini trošio više od 150 miliona m3 gasa”, navodi se.
Ukoliko bi Abraham grupa izgradila elektranu u Mostaru ona bi sigurno prelazila potrošnju od 150 miliona kubika, te bi proizvodnjom električne energije mogla ispuniti ove uslove. Međutim, član 58 Uredbe navodi da će se otvaranje tržišta gasa nastupiti nakon uspostavljanja nezavisnog regulatora energetskih djelatnosti, odnosno Agencije.
Uredba o organizaciji i regulaciji sektora gasne privrede koja je posljednji put mijenjana u septembru 2022. godine.
“Tržište gasa se otvara postepeno, tako što će se odredbe članova 34. i 37. primjeniti nakon uspostavljanja Agencije…Postupak izbora snabdjevača gasom za proces otvaranja tržišta, određivanja nosioca obaveze javne usluge snabdijevanja gasom će biti definisan uspostavom Agencije i donošenjem odgovarajućih propisa”, stoji u Uredbi.
