Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik učestvovao je u radu Predsjedništva BiH čime je prekršio dogovor stranaka iz RS-a o bojkotu rada institucija BiH. On je u ponedjeljak kasno navečer, na vanrednoj telefonskoj sjednici, koju je sazvao predsjedavajući Željko Komšić, nakon višesatnog odbijanja učestvovanja u radu Predsjedništva, glasao protiv prijedloga odluke o imenovanju Upravnog vijeća Centralne banke BiH. S obzirom na to da nije postojao konsenzus, odluka o izboru Upravnog vijeća Centralne banke nije usvojena. Bez obzira na to, aktualni saziv Vijeća kojem mandat ističe u utorak, nastavit će sa radom do imenovanja novog saziva. To će, prema informacijama Istrage, biti i tumačenje OHR-a koji će se pozvati na odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Sulejmana Tihića od 13. jula 2012. godine kojom je utvrđen kontinuitet vlasti.
Ustavni sud BiH tada je konstatovao da mandat izabranog ili imenovanog zvaničnika traje do imenovanja ili izbora njegovog nasljednika.
“Ovakva odredba ima za cilj da osigura kontinuitet vlasti i stalnost Parlamenta u državi, jer nemogućnost konstituiranja tijela nakon izbora ne smije utjecati na mogućnost izvršavanja vlasti, a time i na funkcionalnost države”, konstatovao je Ustavni sud BiH.
To znači da će guverner CBBiH i predsjedavajući Upravnog vijeća i dalje biti Senad Softić, a ostali čalnovi ostaju Radomir Božić, Šerif Isović, Danijela Martinović i Dragan Kulina.
Dodikovo pojavljivanje, odnosno učestvovanje u telefonskoj sjednici nije “spriječilo štetne posljedice po RS”. U Upravnom vijeću Centralne banke Milorad Dodik ni ubuduće neće imati većinu. No, nakon ovoga jasno je da je predsjednik SNSD-a prekršio međustranački dogovor u RS-u koji je uslijedio nakon pto je Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je zabranjeno negiranje genocida i drugih počinjenih zločina.
Nekoliko sati prije izjašnjenja Predsjedništva BiH, novi visoki predstavnik Christian Schmidt u Sarajevu se sastao sa guvernerom Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senadom Softićem.
Schmidt je naglasio potrebu za postojanjem jake i nezavisne CBBiH – dejtonske institucije koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora BiH od svog osnivanja 1997. godine, čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje.
Visoki predstavnik i guverner CBBiH razmijenili su mišljenje o potrebi očuvanja i daljnjeg razvijanja dosadašnjih uspjeha, te o važnosti kontinuiranog rada upravljačkih struktura CBBiH u cilju očuvanja neometane sposobnosti CBBiH da izvršava svoje ustavne i zakonske obaveze, saopćeno je iz OHR-a.
Time je, faktički, podržan aktualni saziv upravljačkih struktura CBB-a BiH.
