Kako su Dodik i Čović, potpomognuti dijelom Međunarodne zajednice, koordinisali poteze oko Ustavnog suda BiH: Valerija Galić izbrisala odredbu koja nije ni blokirala rad Suda, da bi HDZ i SNSD, uz podršku NiP-a, postavili identične zahtjeve za rješavanje ustavne krize!

Ustavni-sud

Brišući jednu odredbu svojih Pravila, Ustavni sud BiH, faktički, nije promijenio ništa. Jer, ako su brisanjem člana 39 Pravila Ustavnog suda BiH sudije iz Republike Srpske onemogućene da blokiraju rad ove institucije, kako je odluka o brisanju donesena bez sudija iz Republike Srpske?

Brisanje “sporne odredbe” Pravila Ustavnog suda BiH inicirala je predsjednica Valerija Galić, koja je bliska HDZ-u BiH. Za svoju akciju dobila je i podršku dijela Međunarodne zajednice s kojom je koordinirala Sevima Sali Terić, registrarka Ustavnog suda BiH. No, u pozadini je, zapravo, usaglašeni plan Milorada Dodika i Dragana Čovića koji na ovaj način namjeravaju riješiti dva ključna pitanja – međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH i imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH.

“Sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i najmanje jedan sudija kog je izabrala Narodna skupština Republike Srpske se odlaže s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati”, piše u izbrisanoj odredbi Pravila Ustavnog suda BiH.

 width=
izbrisana odredba nije blokirala rad Ustavnog suda BiH

Dakle, sudije iz RS-a (ali i iz Federacije) su svojim odsustvom mogle blokirati održavanje najviše jedne sjednice. I to samo na jedan dan. Jer Ustavni sud je mogao novu sjednicu zakazati odmah sutradan i nije bitno “entitetsko” prisustvo sudija. Bitno je samo da bude kvoru.

Evo, još jednostavnije. Da bi plenarna sjednica Ustavnog suda BIH bila održana, mora joj prisustvovati najmanje petero sudija. Federacija daje četvero sudija, Republika Srpska dvoje, dok je troje međunarodnih sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Prema izbrisanoj odredbi Pravila Ustavnog suda BiH, osim “kvoruma”, bilo je nužno prisustvo troje sudija iz Federacije i jednog sudije iz RS-a. No, ako bi, recimo, sve sudije iz RS-a bojkotovale sjednicu, bilo je dovoljno zakazivanje nove sjednice (čak i istog dana) na kojoj nije bilo nužno prisustvo sudija iz RS-a ili troje sudija iz Federacije. Što znači da brisanje ove odredbe uopće nije deblokiralo rad Ustavnog suda BiH. Stoga se samo nameće pitanje motiva donošenja odluke o brisanju ove odredbe.

Nakon što je Narodna skupština RS usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entiteta, reagirao je Hrvatski narodni sabor sa Draganom Čovićem na čelu.

“HNS BiH se zalaže za hitno ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta koji podrazumijevaju reformu izbornoga zakonodavstva i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudija i provođenje svih njegovih odluka. HNS BiH poziva na hitno imenovanje nedostajućih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopćenju Čovićevog HNS-a.

Obratimo pažnju na dva detalja. HNS poziva na “ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta” i “rješavanje pitanja međunarodnih sudija”.

 width=

Narodna skupština RS u svojim zaključcima koristi identične riječi i zahtijeva da se “u okviru 14 prioriteta” “hitno treba riješiti pitanje Ustavnog suda BiH i odnosno odlaska stranih sudija”.

 width=

Još jedno kratko podsjećanje na ključne događaje. Prvo je NSRS pozvala jedinog sudiju iz RS Zlatka Kneževića da podnese ostavku. Onda je Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH koja je bliska HDZ-u, donijela odluku o brisanju jedne odredbe Pravila koja, suštinski, ne mijenja ništa. Nakon toga NSRS (Milorad Dodik) donosi Zakon kojim suspenduje odluke Ustavnog suda BiH na području RS i traži protjerivanje stranih sudija, pozivajući se na 14 prioriteta na bh. putu ka EU. Potom HNS (Dragan Čović) saopćava da je nužno riješiti pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

Istina, HDZ dodaje još jedan zahtjev – imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Sličan stav je, odmah po izbijanju krize izazvane brisanjem “sporne” odredbe Pravila Ustavnog suda BiH, saopćila je stranka Elmedina Konakovića Narod i Pravda.

 width=

“Pozivamo su sve političke aktere da omoguće nesmetano funkcioniranje Ustavnog suda BiH kao i popunu svih upražnjenih mjesta u ovoj instituciji koja je od vitalnog značaja za državu Bosnu i Hercegovinu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, njegova uloga, sastav i ovlast jasno su propisane Dejtonskim mirovnim sporazumom i ova institucija obavlja vitalnu funkciju za cjelokupno bosanskohercegovačko društvo”, navedeno je u saopćenju NiP-a.

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković se već otvoreno zalagao imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Marin Vukoja je kadar HDZ-a BiH.

Istraga.ba je sada dostupna na Google Play i App Store. Preuzmite aplikaciju i pratite najnovije vijesti na svojim uređajima.

schmidt-17

Lažni izbavitelj i njegovo naslijeđe: Ko će pustiti suzu za Christianom Schmidtom?

trojka i covic

Trojka i HDZ dogovaraju izbor sudija Ustavnog suda: Eliminisati Farisa Vehabovića, imenovati Lejlu Konjić i Ivana Matešića

Plenkovic i HDZ

Dragan Čović prevario Andreja Plenkovića: Lider HDZ-a obećao da će za Predsjedništvo kandidovati Borjanu Krišto, pa se, preko noći, odlučio za Darjanu Filipović

zlatko_lagumdzija

Važna presuda za medije: Ustavni sud BiH presudio da FTV BiH prije 12 godina nije oklevetao Zlatka Lagumdžiju!

MCS

Za šta služi Memorijalni centar Sarajevo: Danas ni riječi o opsadi i agresiji na BiH, a upravljaju Tunelom spasa!

munjic

Odbijen zahtjev Vahidina Munjića za privremenu mjeru: Ustavni sud BiH neće narediti Tužilaštvu BiH provođenje istrage zbog curenja poruka u slučaju "Spengavanje"

kemal-ademovic

Kemal Ademović podnio ostavku na sve stranačke funkcije u NiP-u

ustavni-sud-bih

Ustavni sud proglasio neustavnom Odluku Predstavničkog doma BiH o formiranju Ureda glavnog pregovarača sa EU jer je nije potvrdio Dom naroda

Možda vas zanima

cazim-serhatlic-872x572

Kompromitirajuće poruke sa Admirom Suljagićem nisu smetnja: Ćazim Serhatlić imenovan za glavnog tužioca Brčko Distrikta

Screenshot 2026-05-12 164438

Američka ambasadorica pri UN-u: Ulazimo u novu fazu, novi visoki predstavnik će imati puno manje odgovornosti, a lokalni lideri će donositi najvažnije odluke

Schmidt

Schmidt u Vijeću sigurnosti UN-a potvrdio odlazak: Okončavam svoj mandat, proces imenovanja mog nasljednika u PIC-u je započet

konakovic-dodik

Konakovićevo „bagerisanje“ Dodika: „Schmidt neće otići, to smo sve iskontrolisali. Dodik je izolovan, eliminisan, osujetili smo mu planove. Ne bi bilo loše da mogu reći da sam ga baš ja 'spakovao'...“