Nekadašnji bliski suradnik Richarda Holbrookea i aktivni sudionik administracije Billa Clintona Derek Chollet ima respektabilnu karijeru u State Departmentu, Bijeloj kući i Pentagonu. Nakon 20 godina ponovo je u našoj zemlji i ne krije da su razlog njegova boravka prijetnje miru i ugrožavanje Daytona, ali i vrlo energično kaže da je njegova zemlja riješena da sačuva stabilnost Bosne i Hercegovine.
”Prije 26 godina niko nije vjerovao da je mirovni sporazum moguć, a BiH od Daytona živi mir”, ističe na samom početku našeg razgovora, napominjući koliko je dužnosnika SAD-a u BiH dolazilo još tokom rata tragajući za rješenjima. Podsjećam da je među njima bio i današnji predsjednik SAD-a Joseph Biden, koji je tog aprila 1993. godine posjetio i razrušenu zgradu Oslobođenja, sastao se sa brojnim dužnosnicima BiH i naravno osvanuo na naslovnici našeg lista.
BIH U SRCU
– Vaš komentar za predsjednika Bidena, tada je bio senator, na prvoj stranici ratnog Oslobođenja pomaže da ilustrujemo suštinu američkog prisustva u Bosni i Hercegovini koje traje 30 godina. I predsjednik SAD-a i mi ostali smo fokusirani na pitanja u BiH. Predsjednik Biden je bio jedan od zagovornika u SAD-u za jaču intervenciju, liderstvo po pitanjima koja su se ticala BiH u ratu. Bio je jedan od predvodnika Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegove provedbe.
Nakon što je bio senator i potpredsjednik SAD-a, sada je predsjednik, a državni sekretar Blinken, moj šef, također je neko ko je službovao u Clintonovoj administraciji kao visoki savjetnik za Evropu u Bijeloj kući, poslije Daytona a za vrijeme kosovskog rata. Dakle, on je stručnjak za Balkan, neko ko prati pitanja u ovom regionu jako pažljivo. I zato kažem: mnogi zvaničnici u američkoj vladi sada su zaista duboko uključeni u pitanja vezana za BiH, posebno u Daytonu. Znate da sam dugo bio savjetnik i suradnik ambasadora Holbrookea i posljednji put sam ovdje bio prije 20 godina s njim. Hoću reći da mnogi visoki američki zvaničnici imaju iskustva ovdje, nose BiH u srcu i odlučni su da urade šta god mogu da pomognu građanima Bosne i Hercegovine da osiguraju svoju kvalitetniju budućnost. BiH jeste mala zemlja, ali ona ima veliko mjesto u razmišljanjima brojnih američkih dužnosnika.
PA, ŠTA JE ONDA BIH SAD-U?
– Naša uloga je opečaćena postizanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prije 26 godina, a zatim i sa više od dvije milijarde dolara pomoći koje su SAD osigurale u proteklom periodu. Bilo je tu i američkih vojnika koji su službovali prije 20 godina u sklopu EUFOR-a, snaga za implementaciju mira, ali SAD-u je također Bosna i Hercegovina važna i zato što je u strateškom dijelu svijeta. Bosna i Hercegovina predstavlja i potencijal koji ona može da pokaže, da se građani mogu objediniti i imati jedinstvenu multietničku inkluzivnu demokratiju. To može biti primjer za ostatak svijeta.
O ČEMU RAZGOVARATE S DOMAĆIM ZVANIČNICIMA? ŠTA IM SAVJETUJETE?
– Svrha tih sastanaka je da jasno kažem da SAD duboko brinu za situaciju ovdje, da pažljivo posmatramo, da smo razočarani i zabrinuti smjerom kojim stvari idu i da je na liderima da vode, da idu izvan svojih uskih interesa, pojedinačnih potreba radi boljitka svih u ovoj zemlji. Pokušavamo ohrabriti ljude ovdje da šire gledaju na to šta je u interesu BiH i da shvate da ovdje postoji ogroman potencijal.
NATO I EU
Nažalost, mnogi talenti napuštaju ovu zemlju, kažu da glasaju tako što odlaze pješice iz BiH tamo gdje smatraju da njihova budućnost može biti bolja. Neko mi je kazao da je lakše otići iz BiH, nego ostati ovdje i uspjeti. Ja mislim da lideri moraju sebi postaviti ta teška pitanja – zašto toliko mladih ljudi odlazi i kako je to u zajedničkom interesu ove zemlje. To je poruka koju ja šaljem, ali istovremeno pokušavam da prenesem u ime SAD-a našu podršku i želju da BiH uspije. Vjerujemo da BiH može imati pozitivnu budućnost. Ljudi treba da pamte dobro, prije 26 godina svi su mislili da mir neće potrajati, da će se za godinu svi vratiti u rat, a nije bilo tako i to je dobro. Jasno je da bi se svi koji su bili uključeni u Daytonu i toliko marljivo radili da bi se postigao ovaj mir, složili da to nije mir kojem smo se nadali. Da ima šanse da se popravi. Mi se i dalje nadamo da se stvari mogu poboljšati, ali ne želimo da se pogoršaju.
VAŠA ZEMLJA VEĆ GODINAMA PODRŽAVA EU RJEŠENJA ZA BALKAN, A POSTALO JE BJELODANO DA EU NEMA RJEŠENJA NI ZA SVOJE DESNIČARE: IMAJU LI SAD I EU SADA ZAJEDNIČKI PLAN?
– Ja sam bio iznenađen kada sam shvatio da mnoge ključne evropske zemlje vide situaciju ovdje slično kao i SAD i jednako smo zabrinuti pravcem u kojem stvari idu. Odlučni smo da radimo zajedno koliko god možemo, da podržimo BiH da nađe put naprijed. Ja odavde putujem za Bruxelles, gdje ću se sastati sa zvaničnicima iz EU, da razgovaramo o tome šta sam vidio i čuo ovdje i o načinima kako možemo raditi zajedno. Znam da je BiH važno pitanje za mnoge evropske lidere. Državni sekretar Blinken je razgovarao sa kolegama o situaciji ovdje, kao što sam i ja pred svoju posjetu slušao od evropskih kolega kako se nadaju napretku kojeg možemo postići, ali i koliko su zabrinuti. Mi vjerujemo da BiH treba biti na euroatlantskom putu i da je njena budućnost najbolja ako je usidrena unutar evropskih institucija. Naravno, nije na SAD-u da odluče o sudbini BiH, da li će ići u EU ili NATO, ali smatramo da su vrata ovih institucija otvorena i da je u interesu BiH, ako može postići reforme, da uđe u te institucije.
ZAŠTO SE POTISKUJE NATO? JE LI TO USTUPAK VUČIĆU?
– SAD-u je stalo do NATO-a. Vjerujemo da vrata NATO-a trebaju biti otvorena BiH. Postoje mnoge važne odluke koje se moraju donijeti unutar BiH kada je riječ o reformama i neophodnim koracima da bi se mogla pridružiti NATO-u. U Bruxellesu ću se sastati i sa kolegama iz NATO-a. NATO je izrazio dobrodošlicu Crnoj Gori, a mi smatramo da je euroatlantski put pravi put za BiH i odlučni smo da radimo sve što možemo da BiH ostane na tom putu. Građani BiH će da odluče da li će zemlja ući u NATO, jer niko van BiH neće odlučiti o tome.
ZA MIRNU BOSNU NEOPHODAN JE MIRAN REGION, NO SRBIJA I HRVATSKA SE AKTIVNO BAVE BIH, CRNA GORA BIJE SVOJE BITKE, KOSOVO ČEKA RASPLET, A MAKEDONIJA JE IZIGRANA. RUSIJA ZADOVOLJNO TRLJA RUKE, KINA JAČA UTJECAJ, A TURSKA NUDI SVOJU MEDIJACIJU. U SVIJETU U KOME AUTOKRATE SLAVE, A ODNOS PREMA MIGRANTIMA ZORNO SLIKA STEPEN POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA, MOŽEMO LI GOVORITI O DEMOKRATSKOJ BUDUĆNOSTI?
– Postoje izazovi u cijelom regionu, nema sumnje. Korupcija, sloboda medija, oblasti vladavine zakona, migracije, odliv mozgova, Covid situacija koja je poprilično loša… Ono što se dešava u BiH nije nešto što je izolirano. To je dio šireg, regionalnog problema. Zato pokušavamo da rješavamo regionalna pitanja u širem kontekstu.
BEZ ILUZIJA
Vi ste spomenuli situaciju u Sjevernoj Makedoniji. SAD podržavaju put za Sjevernu Makedoniju i Albaniju ka EU. Sad smo imali izbore i u Bugarskoj. Postoji prilika da se možda postigne neki napredak, a mi ćemo raditi da to podržimo. Mi nismo unutar EU, ali možemo nešto reći onima koji rade na tome. Vidimo šansu u većim regionalnim ekonomskim integracijama. Postoje razni planovi, postoji potencijal na Zapadnom Balkanu za ekonomski rast i razvoj, za dalju modernizaciju. SAD mogu zajedno sa evropskim partnerima pomoći da region realizira taj potencijal. Ali, moramo jasno kazati koji su pravi izazovi. Biće teško građanima ovog regiona da ostvare razvoj ako korupcija ostane toliko sveprisutna, ako nemaju povjerenja u vladavinu zakona, u izborne rezultate.Ako postoje problemi slobodnih medija. Mi smo jako fokusirani na rješavanja ovih problema u cijelom regionu i ostajemo posvećeni ovom dijelu svijeta, imamo iskustva ovdje, znamo i želimo pomake, a odlučni smo da koristimo i vrijeme i energiju i sve što možemo da pomognemo. Mi nemamo iluzija, jasno nam je kako su teški izazovi s kojima se suočavamo, ali moramo se i podsjećati da postoje mnogi trenuci odnosa između SAD-a i BiH kada su mnogi sumnjali, a ispostavilo se da smo uspjeli. Richardu Holbrookeu su govorili da ne treba ni pregovarati o miru zato što nije moguć, ali on je dokazao da su ti kritičari griješili. Ja znam da problemi danas postoje, korupcija, nefunkcionalnosti političkog sistema, nemogućnosti da lideri donose odluke za dobrobit svih građana, ali moramo se nastaviti nadati da uz dodatna nastojanja, ohrabrenje i ulaganje dodatne energije možemo postići kvalitetne iskorake.
KOJIM REDOSLIJEDOM? KAKO?
– Mnogi koraci koje tražimo ovdje važe za cijeli region. Najurgentnije za BiH bi bila izborna reforma, da osiguramo da izbore naredne godine, koji su rekao bih posebno važni, možemo smatrati slobodnim i pravičnim. Ja znam da se mnogo teških razgovora vodilo u proteklim mjesecima o izbornim reformama i mi ćemo to nastaviti raditi i narednih mjeseci. Borba protiv korupcije i svih aspekata korupcije u politici, poteškoće da se pošteno posluje također nas brinu u BiH, ali i regionu.
Očigledno je važno i rješavanje problema Covida, SAD nastoje da urade sve što možemo da pomognemo zemljama širom svijeta, i ovom regionu, da se bore sa Covidom. To su ta top tri pitanja, ali kao što sam rekao, ako ih riješimo, ako napravimo značajne pomake, onda bi to moglo stvoriti mogućnost za budućnost BiH, za mlade ljude kojih toliko puno odlazi iz zemlje, da imaju poticaj da ostanu i pomognu, da doprinesu da ova zemlja bude bolje mjesto za sve. Sreo sam mlade lidere koji su odlučili da ostanu, da se bore za ovu zemlju. Mi želimo da ih je što više i uradit ćemo sve što je u našoj moći da ih podržimo.
