Vlada Crne Gore zaobišla je institucije Bosne i Hercegovine prilikom međudržavnih pregovora o “ekološkom uticaju” hidrocentrale Buk Bijela. Otkriva to dokument Sekretarijata Evropske energetske zajednice od 14. februara ove godine u kojem je navedeno da je Crna Gora formirala “ekspertni tim” sa Republikom Srpskom.
Institucije BiH bile su samo u “cc-u” dokumenta Sekretarijata Energetske zajednice upućenog Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kojim je zatraženo izjašnjenje o gradnji hidrocentrale Buk Bijela.
U dokumentu se navodi da je Sekretarijat Evropske energetske zajednice jo 2021. godine zatražio informacije od nadležnih institucija u “Crnoj Gori i Republici Srpskoj”.
“Nadležna tijela izvijestila su da su ministarstva (Crne Gore i Republike Srpske, o.a.) osnovala zajedničko prekogranično stručno vijeće („Stručno vijeće”) sa zadaćom procijene i dogovora svih otvorenih pitanja u vezi s provedbom projekata, uključujući tačnu lokaciju i prekogranične utjecaje na okoliš ( s posebnim osvrtom na projekt Buk Bijela), do kraja 2021. godine. Nadalje, nadležna tijela su izvijestila da će o ishodu rada Stručne komisije obavijestiti Sekretarijat. Prema saznanjima Sekretarijata, prvobitni rok je odgođen za 2022. godinu zbog pandemije Covida 19, a zatim je ponovo odgođen zbog sajber napada u Crnoj Gori”, navedeno je u dopisu Sekretarijata Evropske energetske zajednice.
Da će ovaj tim biti formiran, najavljeno je još 2021. godine kada je tadašnji državni sekretar Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore, Danilo Mrdak posjetio Trebinje gdje je razgovarao sa čelnicima Elektroprivrede Republike Srpske i Vlade RS. Tada je saopćeno da će “ekspertski tim” imati sedam članova. No, više od toga nikada nije objavljeno. Međutim, sada Sekretarijat Evropske energetske zajednice navodi da je tim već formiran i da institucije Bosne i Hercegovine nisu uključene, iako se radi o “međudržavnim pregovorima”.
“Svako tehničko-tehnološko i inženjersko rješenje koje garantuje da buduće vještačko jezero neće imati negativnih uticaja na rijeku Taru i da neće doći do potapanja ni jednog dijela rijeke Tare, za nas je u potpunosti prihvatljivo”, izjavio je 2021. godine Danilo Mrdak.
Crnogorski zvaničnik Danilo Mrdak koji je je postao državni sekretar nakon što su stranke okupljene oko prosrpskih partija i URA-e Dritana Abazovića formirale Vladu te države, poznat je kao jedan od zagovornika litija koje je u Crnoj Gori organizovala SPC.
“Neka naša sloga bude poraz vragu”, govorio je 2020. godine profesor Mrdak, “ekološki aktivista” i “litijaš”.
Podsjećamo, vlasti Republike Srpske su, bez saglanosti institucija Bosne i Hercegovine, započele projekat “Buk Bijela”. Hidrocentralu su, kršeći odluke Ustavnog suda BiH koje su se odnosile na državnu imovinu, počele graditi elektroprivrede Republike Srpske i Srbije. Projekat će, međutim, trenutno u fazi mirovanja.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je u julu prošle godine podni prijavu Tužilaštvu BiH, jer Komisija za koncesije BiH nije provela njihovu odluku koja se tiče gradnje tri hidroelektrane na rijeci Drini. U pitanju je, rekosmo, zajednički projekat Republike Srpske i Srbije vrijedan oko 520 miliona evra, a čiji je većinski većinski vlasnik Srbija.
Kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane Buk-Bijela je položen polovinom 2021. godine. skoro svi zvaničnici iz Sarajeva oštro su se usprotivili realizaciji projekta na ovakav način. Jedini koji je direktno podržavo “enegretkske projekte na Drini” je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.
No, kako se sklapaju međudržavni sporazumi? Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisana je je procedura zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi s međunarodnim ugovorima koje zaključuje Bosna i Hercegovina.
“Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.
U konkretnom slučaju Vlada Republike Srpske bi inicijativu za zaključivanje sporazuma sa Srbijom trebala prvo dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ako MVTEO ocijeni da je projekat opravdan, materijali se dostavljaju Vijeću ministara koje usvaja prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora. Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.
Suprotno svim ovim odredbama, vlasti Republike Srpske su započele dogovore i projekte sa Srbijom. No, nakon što je Drtian Abazović preuzeo kontrolu nad Vladom Crne Gore i institucije te države su preskočile institucije BiH.