Dodikova obmana sa EUFOR-om: Prebacivanjem mirovnih snaga u nadležnost Brisela ruši se Anex 1 Dejtonskog sporazuma i daje “veto” Republici Srpskoj za raspored stranih vojnika

dodik-eufor

Na prvi pogled se čini da je Milorad Dodik “pokleknuo” u vezi sa angažmanom snaga EUFOR-a u BiH. Ali prijedlog lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH zapravo je velika opasnost za sigurnost Bosne i Hercegovine. I u svemu tome mu, prema informacijama Istrage, pomaže šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler. Evo o čemu se radi.

“Ukoliko dođe do zastoja u odlučivanju u Vijeću sigurnosti UN-a smatram da Predsjedništvo BiH treba da zatraži od Evropske unije  da ALTEA nastavi svoju misiju i Bosni i Hercegovini”, objavio je u petak na svom Twitter nalogu član Predsjedništva Milorad Dodik nakon susreta sa operativnim komandantom EUFOR-ove misije ALTEA u BiH.

Nšto kasnije, Dodik je, prema informacijama Istrage, sastanku predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom kazao kako je on zainteresiran da se o angažmanu EUFOR-a odlučuje u Briselu, a ne u Vijeću sigurnosti UN-a. Slično je ponovio  i na konferenciji za novinare. Istakao je da je i Misija Altea bila korisna i da treba da ostane u formatu koji danas jeste,

“Treba zahvaliti EU na njenom prisustvu jer je to dalo uvjernje ljudima da je bezbjednost zagarantovana. Saglasni smo da je potrebno očuvati mir i stabilnost i to nema nikakvu alternativu, pokušati obezbijediti lance snabdijevanja”, rekao je Dodik.

No, šta se krill iza te izjave? Dva su ključna problema.

Prvo, Milorad Dodik želi da o angažmanu snaga EUFOR-a ne odlučuje Vijeće sigurnosti UN-a, već Brisel, odnosno institucije BiH. To znači da bi Predsjedništvo BiH trebalo odobriti konačnu odluku o angažmanu snaga EUFOR-a u BiH. Pojednostavljeno, bez koncenzusa u Predsjedništvu, odnosno bez Dodikovog glasa, ne bi  mogao biti usaglašen broj vojnika EUFOR-a u BiH, kao niti njihovo kretanje i raspoređivanje. O stavu Milorada Dodika bi, tako, ovisilo djelovanje EUFOR-a u BiH.

Drugo, prebacivanjem međunarodnih snaga u nadležnost Brisela, faktički bi bio prekršen Aneks I Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na vojne aspekte mirovnog rješenja.

“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.

 width=

Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u ovembru 2004. godine.

“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.

 width=

Dakle, planovi koje je Milorad Dodik iznio u petak nakon sastanaka u sa šefom Delelacije EU u BiH Johannom Sattlerom i Operativni komandantom EU za Operaciju “Althea” generalpukovnikom Brajsom Hudetom, u suprotnosti su sa rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i Dejtonskim sporazumom. Ali ni Sattler niti Hudet nisu reagirali. Prema informacijama Istrage iz diplomatskih krugova, Sattler je jedan od zagovornika Dodikove ideje da se o međunarodnim snagama u BiH, umjesto u UN-u, odlučuje u institucijama Evropske unije.

Istraga.ba je sada dostupna na Google Play i App Store. Preuzmite aplikaciju i pratite najnovije vijesti na svojim uređajima.

Stav

Kamo dalje Bošnjače?!

dodik-i-dino-konakovic-1

Konaković gradi narativ, Dodik ruši državu: Činjenice protiv političke interpretacije

dodik i covic osa

Konsolidacija SNSD-a i konačni rezultat martovske krize: Dodikov povratak na tračnice hrvatske politike

Stav

Fantomska diplomatija zvana Konaković

d532dca2-d746-4d68-83ab-7b180b217ab6

Bivši savjetnik Joe Bidena: Posjetom Washingtonu Dodik otvara prostor za veliki politički dobitak RS-a jer Sarajevo u smislu strateškog lobiranja praktično ne postoji

Karan

SNSD proglasio pobjedu Siniše Karana za predsjednika Republike Srpske

Dodik vladar

Mjera (ne)uspjeha: Konakovićeve promašene najave Dodikove propasti ne mogu biti dokaz njegove dominacije

Screenshot

Šokantan intervju Milorada Dodika za američki medij: „Muslimani u BiH su saradnici Irana; u Drugom svjetskom ratu su bili na strani Hitlera i pravili koncentracione logore za djecu; oduzimaju nam našu imovinu, naše crkve“

Možda vas zanima

Foto: MPT facebook/dalmatinskiportal.hr

Sudija Ustavnog suda BiH Marin Vukoja na Thompsonovom koncertu u Širokom Brijegu uz nacističke pozdrave

tramvaj

Kantonalni tužilac Slaviša Lučić je insistirao da vozač tramvaja Adnan Kasapović bude uhapšen

628297918_1506770464781837_2831827770010971082_n

Pa naredbi Vrhovnog suda FBiH: Priveden Rasim Dostović, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići

nalaz sud

Objavljujemo Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu: Nalazi vještaka u "slučaju tramvaj" u koliziji sa iskazima svjedoka, ali i sa samim sobom. Vještaci i tužilac pokušali svu odgovornost prebaciti na vozača Adnana Kasapovića!