Evropska unija će preusmjeriti sredstva namijenjena reformama na Zapadnom Balkanu prema liderima u ovom procesu – Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, budući da se ostale zemlje muče sa ispunjavanjem rokova za sprovođenje reformi, piše Euronews.
Evropska komisija se priprema da preraspodijeli sredstva iz instrumenta osmišljenog da finansijski podstakne zemlje Zapadnog Balkana na provođenje reformi potrebnih za pridruživanje EU, i to u korist zemalja koje prednjače u ovom procesu, potvrdila su za Euronews dva zvaničnika EU.
673 miliona od ukupno 6 milijardi eura
Plan rast i reformi za Zapadni Balkan uspostavljen je 2024. godine kako bi se zemljama kandidatima u regionu pružila finansijska podrška vezana za stroge uslove, prvenstveno za implementaciju reformi potrebnih za članstvo u bloku. Ovaj instrument pokriva period od 2024. do 2027. godine, s ambicijom da se u narednoj deceniji udvostruči obim ekonomija Zapadnog Balkana.
Međutim, prema podacima same Komisije, u okviru ovog mehanizma isplaćeno je tek oko 673 miliona eura od ukupno 6 milijardi eura koliko je na raspolaganju. Gotovo sav taj novac otišao je u samo tri od šest zemalja kandidata.
Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija su najnaprednije u procesu pristupanja zahvaljujući svojim domaćim reformskim agendama. Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija generalno se smatraju onima koji zaostaju.
Ovaj instrument zahtijeva da reforme budu završene u dogovorenim rokovima, ukoliko se propusti samo jedan rok, Komisija može zadržati dio ili kompletna sredstva predviđena za taj uslov. Korisnici imaju godinu dana da ispune uslove prije nego što se sredstva preraspodijele, osim za prvu godinu kada je rok produžen na dvije godine. To znači da je kraj juna bio prvi takav rok.
Najveći gubitnik Bosna i Hercegovina
“Kako se u uredbi naglašava, tamo gdje reformski koraci nisu ispunjeni, a grejs period je istekao, odgovarajuća sredstva mogu biti preraspodijeljena među ostalim korisnicima”, izjavio je portparol Komisije za Euronews.
“Što se tiče koraka koji su dospjeli na naplatu 30. juna 2026. godine, Komisija će sada sprovesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu kod svih korisnika”, dodao je portparol.
Drugim riječima, Komisija je spremna da neiskorišteni novac preraspodijeli zemljama za koje se procijeni da ostvaruju najveći napredak u reformama. To su Crna Gora i Albanija, takozvani lideri procesa, te Sjeverna Makedonija, koja također ima dobre rezultate u provođenju reformi.
Najveći gubitnik mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije primila nikakva sredstva iz ovog fonda jer nije uspjela isporučiti nijednu od traženih reformi – uglavnom zbog svog složenog institucionalnog uređenja. Kosovo i Srbija će također biti u nepovoljnijem položaju, iako su već primili određene isplate.
Rad na sat
Ovakva situacija je praktično potvrđena još u aprilu, kada je komesarka za proširenje Marta Kos pisala svim zemljama Zapadnog Balkana, pozivajući ih da ubrzaju reforme ili rizikuju gubitak novca koji se nudi u okviru ovog instrumenta.
Zvaničnici EU naglašavaju da ovaj mehanizam pruža stimulativna sredstva: Komisija nikome ne uzima novac, kažu oni, jer zemlje nikada nisu ni imale pravo na njega osim ako ne sprovedu reformske procese.
“To je kao rad na sat”, rekao je jedan zvaničnik EU, koji je tražio da ostane anoniman kako bi mogao otvoreno govoriti. “Plaćeni ste samo za posao koji stvarno uradite.”
Očekuje se da će Komisija državama članicama iznijeti više detalja o ovom pitanju krajem ovog mjeseca, uključujući i informaciju o tome koliko će tačno sredstava biti preraspodijeljeno.
Ostale potencijalne opcije uključuju ravnomjerno dijeljenje viška novca među svim zemljama Zapadnog Balkana za tehničku pomoć, prebacivanje novca drugim zemljama kandidatima izvan regiona ili čak vraćanje tog novca u budžet EU.
“Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili ono što Plan rasta nudi”, zaključio je portparol Evropske komisije.
Odgovor.ba
