Ako je suditi po sve zgusnutijem dnevnom redu Vijeća za vanjske poslove (FAC) Evropske unije, koji je planiran za 21. februara, Bosna i Hercegovina neće dobiti neophodnu pažnju.

Šefovi diplomatija 27 država Unije planiraju se okupiti u Briselu tog dana i započeti naporan dan. Planirano je da sastanak starta u 8:30 radnim doručkom s šefom diplomatije Ukrajine Dmitrom Kulebom, te da se onda razgovor o situaciji u toj zemlji nastavi i tokom formalnog dijela sastanka.

Prema najavama iz Brisela, pričat će se i o ukupnoj sigurnosnoj situaciji u Evropi. U tu temu, mada kao posebna tačka dnevnog reda, spada i Bosna i Hercegovina.

Iz najave zasijedanja FAC-a ističe se ocjena da se “država suočava s najdubljom političkom krizom od kraja oružanog sukoba 1995. godine”.

Potom će se ministri posvetiti “sajber vježbi”, raspravljat će o stanju u Maliju, razgovarati s šefovima diplomatija osam država Golfskog zaliva…Format sastanka FAC-a 21. februara je “razmjena mišljenja”.

To znači da se ne očekuju zaključci, odluke…No, najavljuje se da će se, kada je BiH u pitanju, raspravljati o uvođenju sankcija vlastima entiteta Rs zbog secesionističkih aktivnosti, piše Sead Numanović u analizi za politicki.ba.

Sve najave ističu da su sankcije “krajnje sredstvo” i da će se aktivirati kada se počnu primjenjivati odluke koje je skupština manjeg bh. entiteta već usvojila – u oblasti lijekova i vlastitog sudskog i tužilačkog vijeća. U teoriji, to znači da bi prve sankcije EU mogle uslijediti početkom ljeta ove godine.

Ali samo u teoriji.

Prije toga, EU će – već narednog mjeseca – razmatrati produženje za još godinu dana dosadašnjeg režima sankcija prema BiH, koji je na snazi od 2010. godine. Evropska je komisija do sada rutinski, na godinu dana, produžavala taj pravni okvir. Za odluku da se nastavi s ovim mjerama nije potreban konsenzus, već tek natpolovična većina. No, za izmjene te odluke i dodavanje novih imena pojedinaca ili entiteta – pravnih i/ili političkih – jednoglasje je nužno.

A njega nema. Dok Njemačka, podržana od Češke, Holandije i još par država, zahtijeva uvođenje sankcija režimu Milorada Dodika (i njemu lično), Mađarska predvodi države koje se tome kategorički protive. Austrija, Hrvatska, Slovenija, čak i Italija, nisu sklone takvom koraku.

Za razliku od ranijih situacija, sada se u briselskim krugovima propituje i na koji način produžiti postojeći režim sankcija i da li bi takav korak ipak Berlinu dao alat da inicira evropske sankcije bezmalo odmah. Opet, Mađarska unosi “pometnju” i traži načine da onemogući bilo kakvo sankcioniranje u BiH (u dogledno vrijeme).

No, neke sankcije se već provode. Evropska je komisija zaustavila u novembru prošle godine raspodjelu 125 miliona eura pomoći BiH za prevladavanje posljedica pandemije. Na Predsjdništvu BiH. Vijeću ministara, po ministarstvima “leži” desetine i desetine projekata koji trebaju neku vrstu “ovjere” bh. institucija… Neke su već propale. A neke je oborio i sam Dodik, mada su se ticale aktivnosti u entitetu Rs.

Zaustavljen je još cijeli niz projekata koje finansira ili pomaže EU, jer je Dodikov režim uveo blokadu institucija BiH. Kumulativno, radi se o najmanje 200 miliona eura.

Uz to, prema najavi Bloomberga, koju smo objavili u nedjelju, upitna je distribucija skoro 400 miliona eura koliko bi BiH trebala dobiti iz EU fondova, te nešto više od milijardu eura planiranih za zajedničke projekte.

Ipak, one prave – s “crnim listama” za Dodika i njegove sljedbenike, ali i neke druge – zaboravite!

EU još (dugo) nije i neće biti spremna za takvu vrstu akcije