Ko je kriv za krizu

Analiza Harisa Imamovića: Bez OHR-a i Ustavnog suda sporovi u BiH bi se razrješavali nasiljem

OHR

Dio političkog establišmenta u našoj zemlji (SNSD i HDZ) tvrdi da je za aktuelnu političku krizu odgovoran Ured visokog predstavnika. Ja spadam među one po kojima OHR nije doveo do krize. No, kako dokazati koja strana je u pravu? U nastojanju da dođemo do odgovora možda nam može pomoći jedan misaoni eksperiment. Ako pretpostavimo da je OHR uzrok krize, zamislimo onda da tog uzroka nije bilo. Zamislimo da OHR nije postojao u protekle, recimo, dvije godine. Zamislimo da je već ranije bio zatvoren. To bi, po logici SNSD-a i HDZ-a, značilo da tekuće krize ne bi bilo. Jer ako nema uzroka krize, ne može biti ni same krize.

Zamislimo, dakle, da u junu 2023. godine, OHR nije postojao. Šta bismo imali tada? Podsjetimo, tada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, te zakon o neobjavljivanju odluka OHR-a. Da tada nije postojao OHR ne bi bilo potonjeg zakona, ali bi vladajuća većina u NSRS izglasala prvi – onaj o neprovođenju odluka Ustavnog suda.

Dakle, i da nema OHR, imali bismo na snazi antidejtonsko djelovanje najvišeg stepena: odbijanje provođenja odluka Ustavnog suda. Šta bi to značilo? Da li bismo možda bili u manje intenzivnoj krizi? Kako je u genealogiji najbitnijih odredaba Dejtona, napisao Jim O’Brien, jedan od pravnika koji su radili na njegovoj izradi: Ustavni sud je napravljen kao tijelo zaduženo za razrješavanje sporova između različitih nivoa vlasti u BiH. O’Brien veli da je u septembru 1995. srpska strana “insistirala da se svi nesporazumi rješavaju pregovorima između entitetskih vlada”. Koliko su strane u BiH bile kadre da pregovorima razriješe svoje nesporazume pokazao je rat koji je, tada, još uvijek trajao.

Zato je, kako ističe O’Brien, u Dejtonu odlučeno da “entiteti i druge niže instance bivaju podređeni odlukama Ustavnog suda”. Kako dalje on piše: “Uspostavljanje Ustavnog suda i pravosuđa u cjelini, predstavljalo je udarac centralnoj tezi koju je srpska strana zastupala u ranijim pregovorima: da entiteti trebaju biti konačni arbitri kada se otvore pitanja da li su međunarodne ili domaće pravne obaveze ispunjene.”

Ovu bitnu dimenziju Dejtona odmah po samom njegovom zaključivanju uočio je i sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je, naime, u detaljnoj analizi sporazuma, objavljenoj krajem novembra 1995, proglasio Slobodana Miloševića za izdajnika zbog prihvatanja takve uloge Ustavnog suda.

Vučić je tada ispravno zapazio: “Pošto se odluke donose većinom glasova, u praksi bi bilo dovoljno da se samo jedan izabranik Evropskog suda priključi članovima izabranim u Federaciji, pa da se donese presuda protiv interesa srpske strane. A sudu je, štaviše, dato pravo da odlučuje koliko je neki pokušaj Srba iz Republike Srpske da formiraju konfederaciju sa Srbijom legalan.”

U studiji Tajna historija Dejtona, koju su, na osnovu dotada tajnih dokumenata State Departmenta, napisali Derek Chollet i Bennett Freeman, navodi se da je ideju o ovakvom Ustavnom sudu dao Lloyd Cutler, pravni savjetnik dvojice američkih predsjednika: Clintona i, ranije, Cartera.

Dakle, u ljeto 2023. NSRS je unilateralno odbacila odredbu Dejtonskog sporazuma o Ustavnom sudu, kao konačnom arbitru za razrješavanje sporova, čime je formalno-pravno vratila zemlju u septembar 1995. Dakle, u stanje prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kada su suprostavljene strane, bez vanjskog uplitanja, razrješavale svoje sporove. Nasiljem.

Zašto tvrdim da bi se, u odsustvu Ustavnog suda, kao konačnog arbitra, nasilje obnovilo? Zašto nisam optimista, kao Milorad Dodik koji je (navodno) uvjeren da se nesporazumi u BiH mogu razriješiti pregovorima između entiteta?

Jedan od vodećih ljudi u Trumpovoj administraciji, Elbridge Colby veli, u svojoj knjizi Strategija odvraćanja da “u stabilnim društvima, suveren monopolizira legitimnu upotrebu silu: to se zove zakon i red”. Ali, kako dalje veli Colby, tamo gdje nema jedinstvenog suverena (npr. u međunarodnim odnosima), “rat, kao organizirano nasilje u najvišem stepenu, jeste konačni arbitar”.

Postoji li jedinstven suveren u BiH? De iure, BiH ima suverenitet. Ali, kako Dodik često ističe, u BiH nema jedinstvenog suverena, jer suverenitet – bar on to tvrdi – pripada entitetima. (Paradoks stanja u BiH jeste da Dodik traži gašenje OHR-a i odlazak stranaca iz Ustavnog suda BiH, uime suvereniteta BiH, koji sam ne priznaje.)

Kako, u društvu, gdje nema jedinstvenog suverena (de facto), razriješiti sporove? Odgovor nam daje spomenuti zvaničnik iz Trumpove administracije: u odsustvu jedinstvenog suverena, konačni arbitar je nasilje. Dakle, bez vanjskog uplitanja, strane u BiH bi svoje nesporazume mogle rješavati samo onako kako su ih rješavali do novembra 1995. Oni, koji tvrde suprotno, ili su naivni, ili nisu nimalo naivno. Razlike se, veli Elbridge Colby, u odsustvu suverena, na kraju rješavaju u korist strane koja ima ”veću efektivnu vojnu moć”. Ko ima veću efektivnu vojnu moć u BiH? Bošnjaci, u odnosu na Srbe? Da li će Srbija intervenisati? Hoće li se uključiti i Hrvatska?

Dakle, to su pitanja, koja postavljamo u svijetu bez OHR-a i drugih mehanizama vanjske arbitraže (npr. evropskih sudija u Ustavnom sudu). Ured visokog predstavnika i Ustavni sud i dalje imaju ulogu suplementa nedostajućem, jedinstvenom bh. suverenu. U BiH ne postoji jedinstveni domaći suveren, jer se najmanje dvije od tri nacije opiru tome, cijeneći da bi u tom slučaju prestale biti nacije. U svakom slučaju, u nedostatku jedinstvenog domaćeg suverena, “vanjski” suplementi tog suverena, kao što su OHR i Ustavni sud (sa stranim sudijama), imaju nezamjenjivu ulogu u mirnom razrješavanju sporova. (Premda je Ustavni sud, u proteklih 15 godina sve više nadomještao OHR, sam OHR je, u apsolutnom smislu, nenadomjestiv, jer za razliku od Ustavnog suda ima više moći, naročito je u pitanju implementacija.)

OHR i Ustavni sud nisu izvor sukoba, već sredstvo njihovog mirnog razrješavanja. Tome u prilog svjedoči 30 godina stvarnosti. Dejtonski sporazum sa OHR-om i Ustavnim sudom sa evropskim sudijama na snazi je već tri decenije. Da li bi Dejtonski sporazum bez OHR-a i evropskih sudija u Ustavnom sudu trajao tako dugo? Ne možemo znati, jer to nikada nije testirano.

Glavno pitanje za zapadne diplomate jeste da li su spremni preuzeti takav rizik u uvesti BiH u situaciji, u kojoj nema internog suverena, niti ima njegovog vanjskog suplementa (u vidu OHR-a i Ustavnog suda sa stranim sudijama) kada kulminiraju unutrašnji nesporazumi.

Tvrditi da je OHR (ili Ustavni sud) izvor krize u državi, te tražiti njihov odlazak, po svemu sudeći, znači biti za obnovu situacije, u kojoj različiti pretendenti na mjesto suverena, međusobne sporove rješavaju nasiljem. Jer suveren (po svojoj definiciji) rješava sporove nasiljem. Ako je dovoljno jak (potencijalnim), a ako nije dovoljno jak da zastraši, onda će morati pribjeći realnom nasilju i pitanje je hoće li uopće brzo razriješiti spor.

Istraga.ba je sada dostupna na Google Play i App Store. Preuzmite aplikaciju i pratite najnovije vijesti na svojim uređajima.

razapeti-schmidt-1-22

Pravna analiza dr. Milana Blagojevića: Za čije je stvarne interese Schmidt nametnuo zabranu finansiranja SNSD-a iz budžeta?

Dodik-spavanje-1

Zahvaljujući odluci OHR-a kojom je zabranjeno budžetsko finansiranje SNSD-a: Milorad Dodik može ostati na čelu Saveza nezavisnih socijaldemokrata!

plenkovic-smidtt-5

Počeli pregovori u međunarodnoj zajednici: Schmidt bi trebao otići do kraja godine. Hrvatska insistira da prije toga OHR promijeni Izborni zakon u HDZ-ovu korist!

Trojke i slova

Analiza Harisa Imamovića: Vodeći proces “izbacivanja SNSD-a iz državne vlasti”, sarajevska Trojka je samo uništila opoziciju iz RS-a

Schmidt

Krik iz strazburškog groba: Slaven Kovačević protiv Hrvatske, Srbije, Trojke, Christiana Schmidta i islamofobije!

Trojkasi-10

Tako im Schmidt pomogao: Bagerom na Ustav BiH!

Schmidt

Igre bez granica: Christian Schmidt udario po SNSD-u, a pogodio – nikog

schmidt

Odluka Schmidta stupila na snagu: Najavljene sankcije za banke koje ne budu provodile obustavu finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske

Tarik Đođić

Zašto je propala Al Jazeera Balkans: Katar tražio od Foče i Đođića da odstupe i da sačuvaju televiziju, oni odbili. Doha, nakon toga, ukinula program. Sve pokrenuto zbog Memijinih ugovora. Konaković spašavao prijatelje Foču i Đođića!

dino specijalci

Opet slagao: Općinski sud u Sarajevu presudio da je Elmedin Konaković na Face TV-u oklevetao urednika Istrage Avdu Avdića

Forto

Objavljujemo poruke Edina Forte u slučaju Bjelašnica: "Sprema se optužba protiv Bojana i mene. Diskutovali smo samo oko mišljenja.... Daj mi kontakt Dunje Krnjić (supruge inspektora SIPA-e)"

Covic-Niksic

Stručna analiza Nikšićevog "strujnog udara": U ljetnom periodu struja za kupce EP Herceg-Bosne 30 posto jeftinija u odnosu na struju koju plaćaju kupci EP BiH!

slovenci 1

Afera Viaduct: Tragovi vode do slovenskog vlasnika zaštitarske firme iz Dodikove mreže

Tito-i-Dino-3

Zbog sumnje da su primali novac narko kartela: Tužilaštvo BiH naredilo SIPA-i da provjeri finansiranje stranke Narod i Pravda

aa

Je li to Turska potpuno okrenula leđa BiH?!

razapeti-schmidt-1-21

Amerikanci privremeno zaustavili Schmidtovo nametanje

Možda vas zanima

a1b613bc-fd88-49fb-a7e0-60fbd61ebaa4

Stanivuković: PDP neće izaći na prijevremene izbore za predsjednika RS-a, ne prihvatamo pravno i političko nasilje

Constitutional_Court_of_Republika_Srpska_01

Ustavni sud RS: Prihvatljiv zahtjev Bošnjaka o zakonu o rezervnom sastavu policije RS

dodik-Istocno

Objavljujemo odluku CIK-a o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku: Funkcija predsjednika SNSD-a neupitna

Dodik-ukazi-1

Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku