Pregovarajući 2018. godine o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH, Damir Arnaut, tada državni zastupnik SBB-a Fahrudina Radončića, a danas Naše stranke, predlagao je da se primijeni popis iz 2013. godine. Upravo to je model koji je zagovarao i HDZ BiH, a koji bi stranci Dragana Čovića donio sigurnih 12 delegata u Domu naroda Federacije BiH i četiri delegata u Domu naroda BiH. Taj prijedlog bi značio HDZ-ovu trajnu i apsolutnu kontrolu svih procesa u Federaciji i na nivou BiH.
“Ali to nigdje nećemo napisati. Napisat ćemo brojke koje će zadovoljiti odluku Ustavnog suda”, kazao je Arnaut nakon što je iznio svoj prijedlog.
Kako se može čuti na snimku koji je u posjedu Istrage, Arnaut je rekao da se “slaže da je vrlo osjetljivo pitanje proglašavati u nekom pravnom aktu da se od današnjeg dana ne primjenjuje popis iz 1991. godine”. No, onda je našao rješenje.
“S te strane, možda se možemo to uradit na način da samo napišemo, i ne pozivati se na cenzus iz 1991. i 2013., nego samo konstatovati koliko se bira iz kojeg kantona. Ako to slučajno bude zasnovano na popisu iz 2013., to može biti samo slučajnost. Ali to nigdje nećemo napisati. Napisat ćemo brojke koje će zadovoljiti odluku Ustavnog suda“, predlagao je Arnaut način izbora delegata u Dom naroda FBiH.
Šta to znači u praksi, objasnit ćemo u nastavku teksta. U decembru 2016. godine Ustavni sud BiH je djelimično prihvatio apelaciju Bože Ljubića, te je odredbu Izbornog zakona koja se odnosila na način popunjavanja Doma naroda Federacije BiH proglasio neustavnom.
Odlukom Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić “utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”.
To je, dakle, bila obavezna odredba “jedan, jedan, jedan”, prema kojoj je svaki kanton, od njih deset, morao dati po najmanje jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. U Ustavu Federacije BiH ova je odredba bila malo “labavija”.
“Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, navedeno je u članu 8, poglavlje VI Ustava FBiH.
Dakle, svaki kanton bi davao po najmanje jednog delegata u Dom naroda iz reda svih konstitutivnih naroda, pod uslovom da je takav delegat izabran u kantonalnu skupštinu. Pojednostavljeno, ako u Kantonu Sarajevo ne bi bilo izabranih Hrvata, onda Kanton Sarajevo ne bi davao Hrvata u Dom naroda BiH. I to je ono što je predviđeno Ustavom FBiH. Odredbe Izbornog zakona koje je osporio Božo Ljubić nalagale su da svaki kanton, bez obzira da li u skupštini ima zastupnika iz reda određenog naroda, mora delegirati delegate iz reda svih konstitutivnih naroda.
Nakon što su osporene odredbe Izbornog zakona izbrisane, stvorena je pravna praznina, zbog čega je CIK donio odluku Uputstvo o popunjavanju Doma naroda FBiH. Treba naglasiti da je ovo Uputstvo donio stari saziv CIK-a nad kojim su apsolutnu kontrolu imali SNSD i HDZ BiH.
Dom naroda Federacije BiH sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Ova tabela ispod pokazuje kakav je raspored delegata bio prije nego je Ustavni sud BiH naredio brisanje dijelova Izbornog zakona BiH po apelaciji Bože Ljubića.
Ključna stvar u ovome je bila to što je, zapravo, pet kantona u kojima ne dominira HDZ BiH moglo izabrati šest delegata u Klub Hrvata. Prema Ustavu FBiH najmanje šest delegata u jednom klubu naroda potrebno je da bi se predložio predsjednik ili potpredsjednik FBiH koji, potom, ide na glasanje pred cijelim Domom naroda FBiH. Prije presude Ljubić, dakle, postojala je mogućnost da kantoni u kojima HDZ BiH nije dominantna stranka, izaberu potrebnih šest delegata u Klubu Hrvata, što bi značilo da Dragan Čović, faktički, ne bi mogao blokirati izbor Vlade FBiH.
No, nakon presude Ljubić, Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona prema kojima je svaki kanton u FBiH morao dati po najmanje jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. Kako bi se, pak, završio proces konstituisanja Doma naroda FBiH (o kojem ovisi i izbor deset delegata Bošnjaka i Hrvata u Dom naroda BiH), Centralna izborna komisija BiH u starom sazivu donijela je Uputstvo o rasporedu delegata u Dom naroda FBiH.
Kako se može vidjeti, ključna promjena koju je bivši saziv CIK-a nametnuo svojim Uputstvom desila se u Zeničko-dobojskom kantonu. Umjesto ranija dva delegata iz reda hrvatskog naroda, CIK je propisao da se iz tog Kantona bira samo jedan delegat. Istovremeno, Zapadnohercegovački kanton je “dobio” dodatnog, trećeg, delegata iz reda hrvatskog naroda. To znači da kantoni u kojima HDZ nije dominantna politička partija (TK, Ze-Do, USK, KS, BPK), u Dom naroda FBiH mogu delegirati svega pet delegata iz reda hrvatskog naroda, što je, u konačnici, nedovoljno za predlaganje predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a samim tim i izbor Vlade FBiH. Tim Uputstvom starog saziva CIK-a, HDZ-u BiH je, suštinski, dodijeljeno 12 sigurnih delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda FBiH, što znači da bez njega ne može biti formirana Vlada FBiH niti može biti izabrano Predsjedništvo FBiH. Osim toga, s 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, HDZ BiH ima osigurana četiri delegata u Domu naroda BiH, jer su glasovi tri delegata u klubu Hrvata na nivou FBiH potrebna da bi se izabrao jedan delegat u Domu naroda BiH.
Ovo Uputstvo bivši saziv CIK-a donio je na osnovu primjene popisa iz 2013. godine, čijiu je primjenu predlagao Damir Arnaut. I upravo primjenom tog popisa iz 2013. godine, Ze-Do kanton je “izgubio” drugog Hrvata u Domu naroda FBiH, čime je HDZ BiH onemogućio sve druge partije da imaju šest delegata u Klubu Hrvata. No, to nije sve.
Primjenjujuću popis iz 2013. godine koji je zagovarao Damir Arnaut, stari saiv CIK-a je usvojio Uputstvo prema kojem su i dva Srbina iz Kantona Sarajevo prebačena u Kanton 10. Tako će Livanjski kanton imati trojicu srpskih delegata u Domu naroda F BiH, a sva trojica su iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Osim toga, CIK je Srbina iz Ze-Do kantona prebacio u HNK, odakle će ubuduće biti birana dva delegata srpske nacionalnosti.
Uputstvo CIK-a, međutim, nije trajni akt kojim se reguliše pitanje izbora delegata u Domu naroda FBiH. Stoga je bilo nužno uraditi izmjene Izbornog zakona zbog čega su organizirani i pregovori. a na tim pregovorima Damir Arnaut se zalagao da za primjenu popisa iz 2013. godine. Pod uslovom da se “ne napiše”.
