„Kako nastaje projektil u Pretisu?“ – glasi naslov promotivnog videosnimka objavljenog prije tri dana na zvaničnoj Facebook stranici vogošćanskog „Pretisa“. Na snimku je detaljno prikazan, u različitim fazama, cjelokupan tehnološki postupak proizvodnje granate.
Član 17. Zakona o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme (NVO) u Federaciji BiH precizno propisuje šta se smatra tajnim podacima proizvodnje i prometa NVO.
„Pod tajnim podacima proizvodnje i prometa NVO podrazumijevaju se podaci o:
1. planovima proizvodnje NVO i njihovu ostvarenju;
2. programima istraživanja i razvitka NVO;
3. kapacitetima za proizvodnju NVO;
4. tehnološkom postupku proizvodnje NVO i konstruktivnoj dokumentaciji;
5. uvozu i izvozu NVO.
Za čuvanje tajnih podataka iz prethodnoga stavka odgovorni su organi upravljanja i uposlenici gospodarskoga subjekta“, stoji u Zakonu.
Dakle, Zakonom su kao tajni podaci izričito označeni kapaciteti proizvodnje i tehnološki postupak proizvodnje naoružanja i vojne opreme. A „Pretis“ je javnosti upravo pokazao kako se u njihovim postrojenjima proizvode granate.
Član 16. istog zakona propisuje da su privredna društva koja se bave proizvodnjom i prometom naoružanja i vojne opreme dužna organizirati i provoditi mjere sigurnosti i zaštite, uključujući zaštitu podataka koji se odnose na kapacitete za proizvodnju, tehničko-tehnološku dokumentaciju i objekte za proizvodnju. Ako se na objavljenom snimku mogu vidjeti dijelovi tehnološkog postupka proizvodnje, način obrade, proizvodne linije, oprema i drugi podaci koji omogućavaju uvid u način na koji „Pretis“ proizvodi municiju, onda je jasno da takav sadržaj spada direktno u kategoriju koju zakon označava kao tajne podatke.
Članovi uprave i “PR stručnjaci” koji rade u fabrici namjenske industrije morali bi znati da proizvodnja municije nije isto što i proizvodnja automobila, namještaja ili prehrambenih proizvoda. U ovom sektoru nije svaka informacija koja izgleda kao dobra reklama ujedno i ona koju je dopušteno objaviti. No, čini se da je generalnom direktoru “Pretisa” Fuadu Šehiću i njegovim glavnim pokroviteljima iz federalne Vlade, ministru Vedranu Lakiću i premijeru Nerminu Nikšiću, najvažnija upravo – reklama. Čak i ako promotivni snimci i fotografije koji se plasiraju u javnosti ne odgovaraju realnom stanju.
Aktuelna vlast namjensku industriju predstavlja kao jednu od najuspješnijih grana privrede i jedan od najvećih potencijala domaće proizvodnje i izvoza. „Pretis“ je, kao kompanija u kojoj Federacija BiH ima 51 posto vlasništva, jedan od ključnih simbola te priče. Ali, pogled na berzu i finansijske izvještaje pokazuje znatno složeniju sliku.
“Pretis” je početkom 2026. dospio pod privremenu suspenziju trgovanja na Sarajevskoj berzi zbog neispunjavanja obaveze dostavljanja finansijskih izvještaja. SASE je suspenziju ukinula 17. aprila, nakon što je kompanija ispunila tu obavezu. Međutim, novi izvještaj otvorio je još ozbiljnija pitanja o poslovanju “Pretisa”: podaci za 2024. godinu dramatično su promijenjeni. Umjesto ranije iskazane dobiti od oko 38,7 miliona KM, u novom izvještaju za istu godinu prikazan je gubitak od oko 32,9 miliona KM. Dakle, razlika između dva iskazana rezultata iznosi čak 71,6 miliona KM. Prema zvaničnim podacima, 2025. godina završena je mnogo bolje – Pretis je iskazao 10,7 miliona KM dobiti, uz 151,9 miliona KM prihoda. Na berzi, međutim, „Pretis“ je i dalje daleko od priče o stabilnom i urednom poslovanju. Dionica se nalazi na ST3 subsegmentu slobodnog tržišta SASE, koji je namijenjen emitentima koji neredovno ili nikako ne ispunjavaju obaveze izvještavanja.
Tokom juna dionicama „Pretisa“ se trgovalo po prosječnoj cijeni od 40 KM, dok je 30. jula posljednja zabilježena trgovina bila po cijeni od 37 KM.
U bilansu za prvih šest mjeseci ove godine navodi se 13,18 miliona maraka neto dobiti, ali je istovremeno značajno niži nivo prihoda nego tokom cijele prethodne godine. Prihodi od prodaje za pola godine iznosili su 52,3 miliona KM, dok je u 2025. godini “Pretis” imao oko 151,9 miliona KM ukupnih prihoda. To znači da je kompanija za prvih šest mjeseci ove godine ostvarila oko 34,5 posto prošlogodišnjih prihoda. Istovremeno je došlo do velike promjene u strukturi prodaje. Od ukupnih prihoda od prodaje u prvih šest mjeseci ove godine, 21,4 miliona KM ostvareno je na domaćem tržištu, dok je izvoz donio 30,9 miliona KM.
To je bitno drugačija slika u odnosu na 2025. godinu. “Pretis” je tada na domaćem tržištu ostvario oko 8 miliona KM prihoda, dok su prihodi od prodaje na inostranom tržištu iznosili čak 143,2 miliona KM. Drugim riječima, izvoz, koji je prošle godine bio ubjedljivo dominantan izvor prihoda “Pretisa”, ove je godine višestruko manji, dok je domaća prodaja značajno povećana.
