Tokom današnje diskusije u Hrvatskom saboru o prijedlogu “Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini” koju su u proceduru upitili HDZ-a Andreja Plenkovića i Domovinski pokret većina učesnika, uglavnom desnice, zamjerila je predlagačima da je prijedlog previše “mlitav” jer ne insistira na formiranju trećeg entiteta u BiH.
Peneva je na početku predstavio sve tačke predložene rezolucije koja se uglavnom dotiče trenutne političke pozicije Hrvata u BiH, ali je diskusija krenula u smjeru uloge i značaja hrvatske ratne politike i uloge paradržave Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Peneva je kazao da je njena uloga bila časna i da se hrvatski narod nema čega sramiti.
Zastupnici Mosta i Drito, Nikola Grmoja i Nino Raspudić nastojali su diskusiju držati na sadržaju glavnom dijela rezolucije insistirajući na tome da je ona preblaga, ali da će je podržati.
“Tresla se brda rodio se hrvatski vanjskopolitički miš. Najavljivao se viski, na koncu izašla kamilica”, kazao je Raspudić.
Istakao je da uprkos bronim apelima hrvatskih vlasti stanje Hrvata u BiH nije bolje jer je Izborni zakon ostao neizmjenjen. Raspudić je iznio neistinu jer Izborni zakon jeste izmijenjen odlukom visokog predstavnika 2. oktobra 2022. godine u izbornoj noći.
“HDZ je uklonio svaku rečenicu koja je mogla zvučati odlučno. Politički mlitavo. Domovinskom pokretu treba priznati jednu stvar. Uspjeli su skinuti maske i pokazati ‘Graničevštinu’ od koje HDZ ne odustaje. Duh diplomatije Mate Granića osovina je današnjeg odnosa HDZ-a prema BiH”.
Iznio je šest spornih tačaka. U prvoj verziji rezolucije stajala je osuda svih odluka visokih predstavnika koje su navodno dovele do degradacije prava Hrvata.
“Onda je došlo do intervencije HDZ-a umjesto osude sada se samo ‘ukazuje’ na štetne odluke. Od ‘osude’ do ukazivanja’. HDz nema šta ukazivati na ono što svi znamo. Dalje, odustali su od izborne jednice za izbor hrvatskih predstavnika na svim niovima. Svjesno se ograničili samo na izbor člana Predsjedništva BiH. HDZ je također odustao od oduzimanja nezakonito stečenih hrvatskih državljanstva. Odustali su od navođenja činjenica da su BiH djelili srpski i muslimanski predstavnici. HDz je izbrisao i pomen o tome. Peto, HDZ odustaje od sankcija prema onima koji sistemski potiču preglasavanje Hrvata. Konačno, HDz je odustao od korištenja mehanizama veta u evropskim institucijama za odluke koje su štetne po hrvatski interes. Kakva se poruka šalje bh. Hrvatima”, kazao je Raspudić, član novoformirane stranke Drito nakon što je napustio opozicioni Most.
Predstavnik HSLS-a u Saboru Dario Hrebak kazao je da Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina već jedan od tri konstitutivna naroda na kojim počiva ustavni poredak.
“Njihova ravnopravnost je pitanje stabilnosti i opstojnosti Bosne i Hercegovine. Pitanje legitimnog predstavljanja ostaje jedno od ključnih. Kada jedan narod ne može birati svoje predstavnike govorimo o demokratskom deficitu. Potrebno je decentralizovati Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Hrebak.
Ispred Mosta, zastupnik Nikola Grmoja, kazao je da će njegova stranka predložiti dodatnih osam amandmana.
“Bosna i Hercegovina je domovina hrvatskog naroda. Ona je po svom ustavnom uređenju i hrvatska država. To je prvorazedno političko pitanje Hrvatske. Ne bi smjelo biti svedeno na rezolucije i deklaracije. U najtežim povijesnim trenucima Hrvati su pokazali da su spremni braniti svoja vijekovna ognjišta. Hrvatski narod je 90-tih je želio ostvariti svoju slobodu izvan Jugoslavije. Kroz HZ HB a kasnije HR HB Hrvati su se politički i vojno organizovali kako bi odbranili sebe i svoj povijesni prostor. U dobroj namjeri i sa širim hrvatskim interesom prihvatili su postojanje BiH. Hrvatska je bila među prvim državama koaj je priznala BiH i otvorila ambasadu u opklokjenom Sarajevu”, kazao je Grmoja.
Dodao je da će uprkos manjkavostima Most podržati rezoluciju.
Miro Bulj, također zastupnik Mosta, tražio je da se u rezoluciju uvrsti zahtjev za trećim entitetom jer će u suprotnom “unitaristi satrati Hrvate”.
Predsjednik Srpske Samostalne Demokratske Stranke (SSDS) Milorad Pupovac tokom obraćanja ukazao je na to da Domovinski pokret za Hrvate u BiH traži prava koja oduzima Srbima u Hrvatskoj.
“Domovinski pokret u Hrvatskoj na izborima radi Srbima ono što ne bi htio da se radi Hrvatima u BiH. On nalazi podobne Srbe koji će biti na njihovoj listi, naprimjer u Gradskom vijeću Vukovara. Pomoću njih će osigurati većinu…Proigrali ste svoje ‘vukovarske karte’ držeći taj grad taocem svoje politike. Proigrali ste antisrpske karte. Sada ste se dohvatili hrvatskih bosanskohercegovačkih karti. Manite se toga. Jer to su opakije od svih s kojima ste do sada imali priliku igrati”, zaključio je Pupovac.
