Ministar vanjskih poslova i lider NiP-a Elmedin Konaković je tokom jučerašnjeg gostovanja u podcastu Direktno sa Vildanom Selimbegović pozvao medije da se pozabave odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta iz aprila 2023. godine kojom je Schmidt ponovo mijenjao Ustav Federacije BiH, samo pola godine nakon što je to već bio učinio u izbornoj noći 2022. godine. Temu o kojoj mediji pišu godinama Konaković je pokušao prodati kao nepoznanicu, pogrešno je tumačeći, s ciljem stvaranja dojma da je ona praktično poništila prethodnu koncesiju datu HDZ-u. Još gore, drugu odluku Schmidta, predstavio je gotovo prekretnicom, koja će iz temelja promijeniti odnose u Federaciji BiH u korist Sarajeva na način da omogućava eliminaciju HDZ-a iz vlasti, odnosno da je HDZ-ova nedodirljivost naglo nestala.
“Možemo li još jednu temu otvoriti? Pozivam medije da se njome bave”, reći će ministar sa usiljenim oduševljenjem.
“Šta znači zadnja odluka Christiana Schmidta koja je trajnog karaktera kako se bira federalna Vlada. Ne trebaju više troje. Dvoje se dogovore i imamo premijera. Može bez HDZ-a. Može u Parlamentu bez HDZ-a. Schmidt im je ukinuo u Domu naroda (FBiH) ono ‘vitalni interes i drugo’. Nema više foliranja. Dom naroda nije drugi dom. Vitalni interes je odvojen. Dakle, može bez HDZ-a. Probosanske stranke imaju laganu većinu na Federaciji. Ne kažem da se to treba uraditi. HDZ-u treba biti jasno da to može”, dodao je Konaković.
Da bi odbranio vlastitu političku poziciju, Konakoviću ne ostaje izbor nego da ulogu Schmidta predstavi ružičastim bojama, a nikad jači HDZ, oslabljenim. Postavlja se pitanje, u kojoj mjeri Konakovićeva tvrdnja odstupa od istine jer generalno na ovoj temi nikad punu istinu nije rekao.
Ipak, krenimo redom. Vratimo se na sadržaj odluke od 2. oktobra 2022. godine koja je temelj na koji je visoki predstavnik sazidao drugu, aprilsku odluku.
Prvom odlukom Schmidt je izmijenio Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na broj delegata u Domu naroda BiH u svakom od konstitutivnih klubova, predlaganje i izbor (pot)predsjednika FBiH i posljedično, proces imenovanja Vlade FBiH. Potpredsjednik i predsjednik ne smiju dolaziti iz istog konstitutivnog naroda.
Prethodno stanje stvari
Do momenta izmjena koje je Schmidt nametnuo u izbornoj noći tri Kluba konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH brojala su po 17 delegata. Kao što je poznato, Ustav FBiH određuje da predsjednik i dva potpredsjednika FBiH konsenzusom imenuju Vladu FBiH, a Predstavnički dom potvrđuje. S tim u vezi, sam izbor (pot)predsjednika FBiH je presudan momenat u procesu imenovanja Vlade. Nakon što kandidati budu predloženi, Predstavnički dom potvrđuje njihov izbor.
Do 2. oktobra, pa unazad dvadesetak godina, za predlaganje kandidata za potpredsjednike FBiH u Klubovima konstitutivnih naroda bila je potrebna podrške trećine delegata, odnosno 6 od 17 delegata. Takvim odredbama bilo je zahtjevno svakoj od nacionalnih stranaka, pa čak i HDZ-u, da se domogne “kontrolnog paketa” koji bi mu omogućio sigurnu participaciju u Vladi FBiH.
Da bi imao “sigurnost” HDZ-u je bilo potrebno da delegira 12 delegata iz 10 kantonalnih skupština u Klub Hrvata, odnosno 2/3. Ukoliko je neka manja hrvatska stranka imenovala 6 delegata, sama ili u koaliciji sa bošnjačkim i građanskim strankama, HDZ-u je prijetila eliminacija iz vlasti, jer je mogla predložiti potpredsjednika FBiH, baš kao što se dogodilo 2011. godine sa Platformom.
Odluka Schmidta od 2. oktobra
Nakon odluke visokog predstavnika u izbornoj noći 2022. godine broj delegata u svakom od Klubova konstitutivnih naroda podignut je na 23. Time je iz kantona sa hrvatskom većinom broj delegata Hrvata povećan jer broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda određuje posljednji Popis stanovništva.
Koliko će delegata delegirati svaki od deset kantona određuje posljednji Popis stanovništva. Naprimjer, Skupština HNK će imenovati pet puta manje Bošnjaka nego Hrvata jer procenat Bošnjaka koji žive u ovom kantonu u odnosu na broj Bošnjaka u cijeloj Federaciji je puno manji nego procenat Hrvata u HNK-u u odnosu na ukupan broj Hrvata u Federaciji. Da Dom naroda ne bi dobio potpunu prevagu nad Predstavničkim domom, postoji odredba da svaki od deset kantona treba delegirati makar po jednog Srbina, Hrvata i Bošnjaka ukoliko su izabrani u kantonalne skupštine. Odredba je uslovna, ali bitna za balans moći unutar Federacije. Bez ove odredbe, postojala bi teoretska mogućnost da svih 23 delegata ili ranije 17, delegira samo jedna kantonalna skupština.
Druga, puno važnija odredba koju je Schmidt izmijenio bila je da prag od trećine delegata koji predlažu dva potpredsjednika i predsjednika FBiH u svakom od Klubova konstitutivnih naroda podigne na gotovo 50 posto. Tako je za predlaganje kandidata u svakom etničkom Klubu sada potrebna podrška 11 od 23 delegata, prag koji je jako teško dostići bilo kojoj građanskoj stranci ili nacionalnoj opozicionoj, pa čak i u slučaju formiranja široke koalicije. To smo očito vidjeli na primjeru Trojke koja samostalno, bez podrške HDZ-a, čak sa više od 300.000 glasova nije mogla predložiti ni u jednom od klubova jednog kandidata za potpredsjednika FBiH.
Po tim odredbama, potreban “kontrolni paket” u rukama jedne stranka ili koalicije koja bi željela spriječiti drugu da se domogne pozicije potpredsjednika je 13 od 23 delegata u datom Klubu konstitutivnog naroda. To smo vidjeli na primjeru SDA i DF 2023. godine. U istoj vrijeme HDZ je dobio 14 delegata u Klubu Hrvata, što je također dovoljno da spriječi bilo koju drugu stranku da se domogne pozicije (pot)predsjednika iz reda Hrvata. Ukoliko imate 13 delegata onda ni jedna druga stranka ne može deseći broj od 11, s obzirom da svaki Klub čine 23 delegata. Pojednostavljeno, dok je prag bio trećina “kontrolni paket” je iznosio približno 70 posto u jednom klubu, a nakon Schmidtovih izmjena 56 posto. S tim u vezi svakoj nacionalnoj stranci je jednostavnije u smislu kontrolnog paketa doseći manji procenat od ukupnog broja.
Praktično, Schmidt je nagradio nacionalne stranke, i ako ne obesmislio građanske, onda svakako njihov politički kapacitet reducirao na minimum.
Odluka Schmidt od 27. aprila 2023. godine
Ovdje dolazimo do odluke koju je Konaković predstavio revolucionarnom.
Da bi u javnosti opravdao suspendovanje Ustava FBiH u aprilu 2023. na 24 sata s ciljem da onemogući ostanak SDA u Vladi FBiH, a kojim je pogazio vlastite odredbe iz oktobra 2022. godine, visoki predstavnik je donio nove izmjene Ustava.
Nije mijenjao suštinu starih, ali ih je “doradio”. One nisu bile beznačajne jer su “kontrolni paket” u odnosu na njegovu prethodnu odluku blago umanjile, ali je to i dalje bilo daleko povoljnije za nacionalne stranke, prvenstveno HDZ, nego prije odluke u Izbornoj noći.
Broj delegata u Klubovima naroda ostao je isti, kao što je ostao isti i prag za predlaganje kandidata za potpredsjednike FBiH. Međutim, Schmidt je odredio da ukoliko nema konsenzusa o imenovanju Vlade FBiH od strane predsjednika i dva potpredsjednika FBiH onda u trećem krugu predsjednik i samo jedan potpredsjednik FBiH mogu bez drugog potpredsjednika imenovati Vladu FBiH, ali pod jednim uslov.
U tom slučaju o potvrđivanju Vlade odlučivala bi oba doma Parlamenta FBiH većinskim glasanjem, a ne samo Predstavnički dom i dodatno, najbitnije, svaki Klub konstitutivnih naroda mogao bi spriječiti njeno potvrđivanje ukoliko bi u bilo kojem od njih, 3/5 delegata, odnosno 14 od 23, glasala protiv njenog potvrđivanja.
Pojednostavljeno, “kontrolni paket” o kojem smo iznad govorili podignut je sa 13 delegata u svakom etničkom Klubu, u odnosu na prethodnu odluku iz izborne noći, na 14 delegata. Znači, ukoliko bi jedna nacionalna stranka željela spriječiti eliminaciju morala bi osigurati 14 delegata.
S tim u vezi Konakovićeva tvrdnja da se “dvoje dogovore i imamo premijera” jednostavno nije tačna. Dvoje se mogu dogovoriti mimo trećeg, imenovati premijera, ali ukoliko nemaju podršku minimum 10 delegata u svakom od Klubova konstitutivnih naroda Vlada nikad neće biti potvrđena i sve se vraća korak unazad.
Također, novim odredbama je omogućeno da se potencijalno mogu preglasati samo potpredsjednici, ali ne i predsjednik FBiH. Ukoliko bi neko želio izbaciti HDZ iz vlasti morao bi kod odlučivanja ko će biti predsjednik Federacije, a o čemu odlučuju predložena tri kandidata između sebe, potvrditi Srbina ili Bošnjaka za predsjednika FBiH. Ukoliko Hrvat bude predsjednik, kao što je to slučaj još od formiranja Federacije BiH 1994, do izbacivanja HDZ-a i ne može doći.
Odluka Schmidta u teoriji omogućava eliminaciju HDZ-a, ali je u praksi to jako teško izvodljivo i ne može se ni približno porediti sa situacijom koja je postojala prije nego je Schmidt uopšte intervenisao u Ustav Federacije BiH. U odnosu na prethodnu, a u kontekstu mogućnosti da se izbaci HDZ, razlika je u jednom delegatu, uz dosta drugih preduslova.
Ona zahtjeva široku koaliciju svih stranaka u Sarajevu (koja je praktično nemoguća) plus pristanak hrvatske opozicije da se odrekne logike “legitimnog predstavljanja”. Da sa manjinskim paketom među hrvatskim biračima preuzmu trećinu vlasti koja je u narativu koji sama gradi rezervisana za predstavnike Hrvata. Sa trenutnim raspoloženjem u Zagrebu to je još teže postići.
HDZ je nakon Opštih izbora imao tačno 14 delegata u Klubu Hrvata, a sve ostale stranke 9. Moguće je da HDZ dobije i manje i više od tog broja, ali da se poklope svi drugi uslovi još uvijek izgleda nemoguće, što ne znači da to možemo potpuno isključiti. Međutim, banalizovati sam proces, svu njegovu komplikovanost i mehanizme kojima se proces može zaustaviti, previše je čak i od Konakovića.
S tim u vezi njegova poruka da probosanske stranke imaju “lagodnu većinu” ne znači previše ukoliko znamo da ne odlučuje samo većina u oba doma Parlamenta FBiH već i svaki od etničkih klubova u Domu naroda, koji su u procesu biranja Vlade FBiH ništa manje značajni. Na kraju, tumačiti dvije odluke Schmidta odvojeno, bez pokušaja da javnosti predstaviš početno stanje prije Schmidta, pokušaj je manipulacije s ciljem odbrane vlastite pozicije.
