Namjera predsjednika Sjedinjenih Američkih Države Donalda Trumpa da se domogne Grenlanda nad kojim suverenitet ima Danska nije nova. Amerikanci su posljednjih 200 godina u nekoliko navrata planirali domoći se ostrva. Najozbiljniju ponudu od 100 miliona dolara u zlatu dao je 1946. godine nekadašnji američki predsjednik Harry Truman, a što su Danci odbili.
Grenland zauzima strateški geopolitički položaj, smješten između SAD-a i Evrope i na takozvanom GIUK jazu – pomorskom prolazu između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije koji povezuje Arktik s Atlantskim okeanom.
Moderna historija Grenlanda veže se uz današnje dvije evropske zemlje, Dansku i Norvešku koje su u prošlosti bile dijelom zajedničke kraljevine.
Još u 18. stoljeću Ujedinjeno Kraljevstvo Danske i Norveške osnovalo je trgovačku kompaniju i luteransku misiju u blizini današnjeg Nuuka, čime je označen početak kolonijalne ere Grenlanda. U narednih nekoliko decenija danska vlada je preuzela potpuni monopol nad trgovinom s Grenlandom, a sama obala je bila zatvorena za pristup strancima sve do 1950. godine. Politička unija Danske i Norveške okončana je 1814. godine, a pored ovih zemalja, uključivala je Švedsku, Island, Grenland, Farske Otoke i druge teritorije.
Nakon raspada unije dvije zemlje, kolonije Grenlanda stavljene su pod kontrolu Danske Kielskim sporazumom. Norveška je 1931. godine okupirala istočne dijelove Grenlanda ali ih je dvije godine kasnije odlukom međunarodnog suda morala vratiti Danskoj.
Kao danska kolonija Grenland je sve do 1940. godine bio izolovan od ostatka svijeta jer se vjerovalo da će njegovo društvo biti izloženo eksploataciji ili čak istrebljenju ako se zemlja otvori. To će se promijeniti sa izbijanjem Drugog svjetskog rata.
Kontrolu nad Grenlandom, a tokom nacističke okupacije Danske, dobile su Sjedinjene Američke Države. Washington je imao kontrolu nad ostrvom sve do 1945. godine. Godinu dana kasnije američki predsjednik Harry Truman ponudio je Danskoj 100 miliona dolara u zlatu za kupovinu ostrva, ali je Danska odbila.
Američki planovi
Američki interes za Grenland može se pratiti još od 19. stoljeća kada je tadašnji državni sekretar William H. Seward. odmah nakon kupovine Aljaske od Rusije 1867. godine razmatrao ideju o kupovini ostrva, koja se nije ostvarila. Ideju mu je iznio nekadašnji američki ministar finansija Robert J. Walker koji je u izvještaju američkog State Departmenta napisao da su “razlozi politički i komercijalni”.
Stjecanje Grenlanda, tvrdio je, pomoglo bi SAD-u da “kontrolišu svjetsku trgovinu”. Međutim, Danskoj nije upućena bilo kakva formalna ponuda, piše CNN.
Nekadašnji američki ambasador u Danskoj, Maurice Francis Egan 1910. godine predlagao je vlastima da SAD daju Danskoj filipinsko ostrvo Mindanao, tadašnji američku teritoriju, u zamjenu za Grenland. Ni ta ideja se nije ostvarila.
Trumanova ponuda, nakon Drugog svjetskog rata, od 100 miliona dolara bila je tajna sve do 1991. godine kada su je prvi put objavile danske novine.
Tadašnji zvaničnik State Departmenta John Hickerson tvrdio je da je Grenland potpuno bezvrijedan za Dansku, a neophodan za sigurnost SAD-a.
Danska nije željela prodati Grenland. Međutim, SAD-u je bilo dozvoljeno da tamo izgrade i upravljaju vojnim bazama. SAD su imale nekoliko baza, ali su od tada zatvorile sve osim jedne – svemirske baze Pituffik, ranije poznate kao zračna baza Thule.
