U uvodnom izlaganju naglasio je da je ova posjetna bila veoma bitna.
“Ona sama po sebi nije presudna, ali treba biti upozorenje Sarajevu. Bitnije je u kojem kontekstu se posjeta dešavala. U Washingtonu trenutno postoji jedan veliki vakum kada je riječ o bh. strani. Sarajevo je slabo, nesložno i praktično ne postoji kada je u pitanju strateško lobiranje”, kazao je Klempić.
On je podsjetio javnost šta se dešavalo u američkoj politici u posljednjih godinu dana.
“Trump postaje predsjednik u januaru 2025. godine Rudy Giuliani (nekadašnji gradonačelnik New Yorka) dolazi u RS čije vlasti angažuju lobističku kuću Roda Blagojevića iste godine. Dodika skidaju sa liste sankcija u oktobru prošle godine. Skoro četiri mjeseca kasnije, to jeste prije dva-tri dana, dolazi u Washington i održava niz sastanaka, uključujući u Bijeloj kući. U takvom okruženju, svaka posjeta, svaki sastanak i svaka poruka dobija veću težinu nego što realno ona zaslužuje”, kazao je Klempić.
On smatra da nije problem što je Dodik došao u Washington nego što niko sa probosanske strane od državnih funkcionera sistematski ne objašnjava američkoj administraciji šta se stvarno dešava u Bosni i Hercegovini. U nastavku je istako tri ključne stvari u smislu značaja posjete Washingtonu.
“Ova posjeta je bila važna jer je Dodiku dala priliku ličnim kontaktom oblikovati kako američka administracija vidi Bosnu i Hercegovinu. Tri stvari koje su meni veoma bitne. Prva, ne sjećam se zadnji put kada su se po Washingtonu dijelile karte RS-a. Druga stvar, stvara se jedna drugačija percepcija o BiH koju kroji Dodik i ta kompanija. Treće, neozbiljnost Sarajeva. U tom smislu mislim da je ovo bila veoma bitna posjeta Milorada Dodika”, kazao je Klempić.
Na pitanje voditelja koliko koristi RS može imati od ove posjete Klempić je kazao da ona može biti konkretna i velika.
“Ne o onima o kojima se priča u javnosti. Nije riječ o promjeni američke politike, već o promjeni percepcije koja kasnije može dovesti do promjene politike ili veće podrške koju može dobiti Republika Srpska i njeni funkcioneri. Ukoliko Dodik uspije uvjeriti dio američke administracije da je problem u Bosni i Hercegovini, prije svega vjerski ili ideološki. Da su hrišćani ugroženi, da je BiH muslimanska država ili da je RS navodno brana liberalnom poretku, to je već ozbiljni politički dobitak za njih”, ističe Klempić.
Dodaje da takav narativ može dovesti do slabljenja odlučnosti SAD-a, sporijih reakcija na destruktivne poteze, veće tolerancije prema ponašanju Dodika koje bi u normalnim okolnostima bilo sankcionisano.
“To možda ne vodi, kao što ja mislim, prema nezavinosti RS-a, ali otvara opasan prostor u kojem secesionistička politika jača i lakše napreduje. Problem je u tome što političko rukovodstvo u BiH ne razumije baš koliko se Washington promijenio. Današnji Washington DC je ideološki podijeljeno mjesto, manje je sklon međunarodnim angažmanima i otvoreniji prema vjerskim i civilizacijskim narativima. Dodik ne traži formalnu podršku SAD-a već nastoji osloboditi odlučnost i relativizirati problem predstavljajući BiH kao muslimansku državu. On je to rekao niz puta i sada je to ponovio. Uvijek kaže muslimani, a ne Bosanci i Hercegovci. RS kao navodnu branu liberalnom ili NATO poretku. Nasuprot tome politički akteri se i dalje Washingtonu obraćaju kao nakon Dejtona. Ta strateška simetrija Dodiku ne donosi pobjedu, ali mu kupuje vrijeme, toleranciju i prostor za nastavak destruktivne politike”, zaključio je Klempić.
