Kao članica tima uključenog u javno saslušanje pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, smatram da je kompletno postupanje u ovom predmetu obilježeno ozbiljnim procesnim i institucionalnim propustima koji narušavaju integritet sudskog procesa i otvaraju prostor za opravdane sumnje u nepristrasnost Suda.
Nelegalno zastupanje BiH i uplitanje stranih aktera
Jedan od ključnih problema bio je nelegalno zastupanje Bosne i Hercegovine od strane agenata koji nisu imali valjano odobrenje niti konsenzus relevantnih vlasti. Ovo je protivno članu 35. Pravila Suda i predstavlja ozbiljan procesni propust. Još problematičnije je učešće Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u ovom predmetu. OHR, koji se samoinicijativno uključio kao zainteresirana strana, ima direktan interes u ishodu predmeta jer je ranije donosio odluke koje su predmet pravnih osporavanja. Time je OHR djelovao kao politički akter, a ne kao neutralna institucija.
Posebno zabrinjava angažman advokatske firme **Blackstone Chambers**, odnosno njihovog advokata Timothyja Ottyja, koji je zastupao interese OHR-a u obaranju prvostepene presude u predmetu Kovačević. Timothy Otty ne samo da je zastupao interese koji očigledno idu u korist Republike Hrvatske i HDZ-a BiH, već je bio u sukobu interesa jer je član Venecijanske komisije. Venecijanska komisija ima stavove o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine koji su potpuno suprotni od onih koje je Otty zastupao u ovom predmetu. Ovo dodatno kompromituje legitimitet njegovog angažmana i otvara pitanje profesionalne odgovornosti.
Nepoznato finansiranje najskuplje advokatske asistencije
Nikada nije utvrđeno ko je finansirao angažman Blackstone Chambers, što dodatno povećava sumnju u političko uplitanje i manipulaciju postupkom. Angažovanje jedne od najskupljih advokatskih firmi u svijetu, bez transparentnosti o izvoru finansiranja, stvara osjećaj da su procesi pred Sudom podložni utjecaju moćnih političkih i finansijskih interesa, čime se narušava povjerenje u nepristrasnost sudskog postupka.
Uticaj Republike Hrvatske i HDZ-a
Cijeli proces dodatno je kompromitovan ulogom Republike Hrvatske i HDZ-a BiH. OHR je djelovao kao saveznik HDZ-a BiH, zastupajući političke stavove koji su u direktnom interesu ove stranke. Uplitanje Republike Hrvatske, koja nije stranka u postupku, ali je preko različitih veza i finansijskih doprinosa očigledno utjecala na tok predmeta, predstavlja ozbiljan presedan i ugrožava osnovni princip nepristrasnosti. Vrijedi podsjetiti da je Republika Hrvatska neposredno prije javnog saslušanja donirala Sudu iznos od 100.000 eura, što dodatno jača percepciju političkog utjecaja.
Sastav bh. tima
Bosnu i Hercegovinu u ovom predmetu zastupao je tim sastavljen gotovo isključivo od političkih predstavnika HDZ-a BiH i jednog predstavnika SNSD-a, čime su potpuno isključeni predstavnici građanskih stranaka i oni koji bi zastupali interese građana izvan konstitutivnih naroda (tzv. „Ostalih“). Ovaj sastav tima nije predstavljao stvarne interese građana Bosne i Hercegovine, već isključivo političke interese određenih etničkih i političkih grupa. Ovo je dodatno doprinijelo nelegitimnosti postupka.
Veza s presudama Zornić i Sejdić-Finci
Predmet Kovačević ima direktne veze s presudama Velikog vijeća u predmetima *Zornić protiv BiH* i *Sejdić i Finci protiv BiH*, u kojima je utvrđeno da ustavni sistem Bosne i Hercegovine diskriminiše građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Međutim, Sud je u ovom slučaju odstupio od sopstvenih presedana, zanemarujući sistemsku diskriminaciju i fokusirajući se na formalističke procesne aspekte kako bi izbjegao donošenje presude koja bi imala dalekosežne političke posljedice.
Zaključak
Postupanje Velikog vijeća u predmetu Kovačević protiv BiH obilježeno je nelegitimnim zastupanjem Bosne i Hercegovine, neprihvatljivim uplitanjem stranih aktera poput Republike Hrvatske i OHR-a, te angažmanom advokata u očiglednom sukobu interesa. Sud je pokazao nevjerovatnu nedosljednost u odnosu na ranije presude i zanemario sistemsku diskriminaciju koja je već utvrđena u predmetima *Zornić* i *Sejdić-Finci*.
I sam sudija Faris Vehabović izrazio je neslaganje sa odlukom Suda u predmetu koji se odnosi na izborni sistem Bosne i Hercegovine i ustavna ograničenja. Njegovo izdvojeno mišljenje ukazuje na brojne procesne i suštinske nedostatke u presudi Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava, posebno u vezi sa pravima podnosioca predstavke i sistemskom diskriminacijom u zemlji.
Postavlja se pitanje da li je Sud svjesno izbjegao suočavanje sa ovim pitanjima kako bi zaštitio političke interese određenih aktera. Transparentnost i nepristrasnost sudskog postupka temelj su povjerenja u Evropski sud za ljudska prava. Nažalost, način na koji je vođen ovaj predmet ostavio je duboke sumnje u integritet Suda i njegovu sposobnost da se nosi s pitanjima sistemske diskriminacije u Bosni i Hercegovini. Ovo je ozbiljan udarac povjerenju građana u Sud i njegovu ulogu u zaštiti ljudskih prava.