Inspektori FUP-a zatražili su, po naredbi Tužilaštva KS, dokumentaciju iz Elektroprivrede BiH u okviru krivičnog predmeta koji je formiran po prijavi podnesenoj protiv bivšeg direktora tog javnog preduzeća – Elvedina Grabovice, saznaje Istraga.ba. Osim FUP-a, dokumentaciju iz Elektroprivrede BiH izuzima i Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA.
U pitanju su, kako saznajemo, dva odvojena predmeta. Prvi se predmet se odnosi na ugovor iz 2012. godine, vrijedan dva miliona maraka (softverska rješenja), dok se drugi predmet odnosi na renoviranje upravne zgrade Elektroprivrede BiH. Prvi predmet, onaj koji se odnosi na softverska rješenja, formiran je na osnovu krivične prijave koju je protiv Elvedina Grabovica podnijela uposlenica Elektroprivrede BiH koja je, inače, u bliskim porodičnim vezama sa vd. direktorom BH Telecoma Amela Kovačevića.
Šta je sporno?
Još 2012. godine Elektroprivreda BiH sa Elvedinom Grabovicom na čelu odlučila je nabaviti MDM sistem vrijedan dva miliona maraka. Nabavka je obavljena preko kompanije Iskraemeco d.o.o. Sarajevo čiji su osnivači Iskraemeco Hrvatska i Elektroprivreda BiH. Za ovaj posao Iskraemeco je angažirao kompanije iza kojih je bio Miodrag Škrbić, biznismen i Češke blizak tadašnjem lideru SDP-a Zlatku Lagumdžiji. Kompanija Nites će kasnije poslove održavanja tog sistema odrađivati preko kompanije Enit d.o.o. Sarajevo čiji je osnivač kompanija Enit Solutions Ltd Iz Londona. Prema zvaničnim izvodima iz Britanije, direktor Enit Solutions ltd London je Nebojša Katić. Ista čovjek, Nebojša Katić, bio je i direktor Nitesa iza kojeg stoji Miodrag Škrbić. Kako je softver kojeg je kupio Grabovica kreirala firma Notes, samo kćerka firma, Enit Solutions, mogla je održavati ovaj sistem plaćen dva miliona maraka, suprotno Zakonu o javnim nabavkama. Tako je samo Enit Solutions za održavanje MDM sistema 2018. godine naplatio 216 hiljada KM, 2020. godine 150 hiljada KM plus 50 hiljada KM, potom 2022. 100 hiljada, plus 170 hiljada 2023. godine. Tako je, zahvaljujući prvobitnom izbjegavanju javnih nabavki, Škrbićeva kompanija stekla uslove da svake naredne godine bude jedini ponuđač za održavanje tog sistema. Zbog toga je uposlenica Elektroprivrede BiH porodično povezana sa kadrovima NiP-a podnijela prijavu zbog poslova iza kojih stoje kadrovi SDP-a BiH.
Drugi posao zbog kojeg policijske agencije izuzimaju dokumente iz Elektroprivrede BiH je renoviranje zgrade Elektroprivrede BiH.
Naime, najmanje 16 miliona maraka potrošeno je na rekonstrukciju upravne zgrade Elektroprivrede BiH. Poslove rekonstrukcije vodila je firma Butmir d.o.o., a sve ugovore potpisao je bivši direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica. Rekonstrukcija zgrade je rađena 2012., 2013. i 2014. godine, a osim glavnog ugovora, potpisano je šest aneksa kojima su regulisani „nepredviđeni poslovi“.
Procijenjena vrijednost radova iznosila je 16 miliona maraka, a na tender se prijavilo šest ponuđača. Menadžment Elektroprivrede BiH je, potom, odlučio da je „najprihvatljivija ponuda“ preduzeća Butmir d.o.o. Sarajevo. Podsjećanje za one koji su zaboravili, kompanija Butmir i njen vlasnih Husein Sejo Hasibović bili su glavni akteri afere „reket“, u kojoj su tadašnji čelnici SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, Damir Hadžić i Marin Ivanišević, bili osumnjičeni da su tražili mito od poduzetnika Nihada Imamovića. Ugovor između Elektroprivrede BiH i Butmira zaključen je 17. oktobra 2012. godine i to na iznos od 12 miliona i 482 hiljade maraka. Ubrzo je, međutim, procijenjeno da ovaj novac nije dovoljan za rekonstrukciju zgrade, pa se započelo sa potpisivanjem aneksa. Tako je u naredne dvije godine potpisano ukupno šest aneksa na postojeći ugovor, a njima je regulisano plaćanje za izvođenje „nepredviđenih radova na rekonstrukciji PT zgrade Elektroprivrede BiH“.
Prvi „nepredviđeni radovi“ ukazali su se tačno godinu dana nakon sklapanja osnovog ugovora. Pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja, generalni direktor Elektroprivrede Elvedin Grabovica, 23. septembra 2013. godine, dodijelio je Hasibovićevom Butimiru ugovor vrijedan 1,53 miliona maraka. Ugovorom su regulisani „nepredviđeni naknadni radovi“.
Pola godine kasnije, opet su se pojavili „nepredviđeni radovi“. Slijedi, naravno, pregovarački postupak bez objave obavještenja, a onda Elektroprivreda BiH i Butmir, 23. aprila 2014. godine potpisuju ugovor vrijedan 983 hiljade maraka. Kao rok za završetak „nepredviđenih radova“ označen je 5. juni 2014. godine. Ali tu nije kraj.
Nepredviđeni radovi ponovo su iskrsli u oktobru 2014. godine. Tada se potpisuje i posljednji, šesti aneks, a Butmir i Elektroprivreda BiH usaglasili su se da vrijednost novih „nepredviđenih radova“ iznosi 217 hiljada maraka.
