“Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske”, piše u prvom članu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH o kojem će se u utorak izjašnjavati Narodna skupština RS.
“Odluke iz člana 1. ovog zakona neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Do donošenja zakona iz stava 1. ovog člana, privremeno se stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine”, piše u prijedlogu Zakona koji ima samo četiri člana, s tim da u četvrtom članu piše vrijeme stupanja na snagu ovog Zakona.
A evo šta piše u obrazloženju ovog zakona.
“Narodna skupština Republike Srpske, na Sedmoj posebnoj sjednici, 21. juna 2023. godine, usvojila je Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, gdje je u tački 7. pozvala Ustavni sud da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH i zadužila Vladu Republike Srpske i Ministarstvo pravde da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kojim se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH.
Povod za predlaganje ovog zakona je činjenica da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici, održanoj 19. juna 2023. godine, donio Odluku kojom je izmijenio Pravila Ustavnog suda BiH i brisao odredbu člana 39. Navedeni član propisuje da se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske odgađa, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je Ustavni sud održavanje plenarne sjednice (sjednice svih sudija tog suda) uslovio time da sjednici treba da prisustvuje najmanje troje sudija izabranih iz Federacije BiH i najmanje jedan sudija izabran iz Republike Srpske, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući i donošenje izmjena Pravila Ustavnog suda. S obzirom na to da je Ustavni sud BiH 19. juna 2023. godine održao vanrednu plenarnu sjednicu, na kojoj je usvojio Odluku o izmjeni Pravila tog suda i omogućio uvođenje prakse da se ubuduće sjednice mogu zakazivati, održavati i odluke donositi i bez sudija izabranih od Narodne skupštine Republike Srpske, ukazala se potreba za donošenjem ovog zakona u cilju zaštite Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, kao i zaštite Republike Srpske od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz Republike Srpske. Odluke Ustavnog suda BiH, prema odredbama ovog zakona, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je Pravila, kojima je regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom. Tu se prije svega misli na nadležnost, finansiranje, organizaciju Ustavnog suda, nespojivost funkcije sudije Ustavnog suda, imunitet i prestanak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i druga pitanja koja ne mogu biti predmet Pravila. Takođe, pored ovih pitanja, Zakonom o Ustavnom sudu BiH potrebno je regulisati način izbora sudija Ustavnog suda, koje prema važećem ustavnom rješenju bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Iz naprijed navedenih razloga neophodno je donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH, a Pravilima Ustavnog suda trebalo bi da se utvrde samo procesne radnje Ustavnog suda BiH.Članom 213. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20) data je mogućnost, izuzetno, za donošenje zakona po hitnom postupku u slučaju kada se zakonom uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona po hitnom postupku bi moglo prouzrokovati štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbjednost Republike i rad organa i organizacija, i ako je to u opštem interesu. Po hitnom postupku može se donijeti i zakon za koji je Ustavni sud Republike Srpske odlukom utvrdio njegovu neusklađenost sa Ustavom. S obzirom na to da se donošenjem Odluke Ustavnog suda BiH o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH prouzrokuju štetne posljedice za rad organa i organizacije Republike Srpske, stvaraju mogućnosti za sazivanje sjednica i donošenje odluka bez sudija izabranih od strane Narodne skupštine Republike Srpske i time urušavanje ustavne nadležnosti Republike Srpske, u opštem je interesu donošenje ovog zakona po hitnom postupku”, navedeno je u obrazloženju Zakona.
