Zašto nam je bitna Ukrajina: O budućnosti BiH odlučuje se na kijevskim ulicama

Kijev-scaled

Bitka na Dnjepru presudna je za Bosnu i Hercegovinu. Stvar je jednostavna – ako Rusija zauzme Kijev, potčini Ukrajinu i porazi, u ovom trenutku, nikad ujedinjeniji zapadni svijet, priča o NATO putu BiH bit će zauvijek završena. Prisjetimo se sada izjave Ambasade Ruske Federacije iz marta prošle godine.

“Eventualno približavanje BiH članstvu u NATO-u predstavljat će čin kojeg će Moskva smatrati neprijateljskim te će to stoga imati odgovarajuće posljedice”, saopćila je ruska Ambasada u BiH.

“Odgovarajućim posljedicama” Rusija je godinama prijetila Ukrajini. Na kraju je došla agresija. I to na navodni poziv čelnika paradržava Donjecka narodna republika i Luhanjska narodna republika.

Vojnim posljedicama, i to tokom trajanja agresije na Ukrajinu, zaprijećeno je i Švedskoj i Finskoj. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova poručila je čelnicima ove dvije države da će snositi “političke i vojne posljedice” ukoliko krenu u NATO. Ali to je tek drugi korak. Prvi je onaj u Ukrajini.

Iako njegova ofanziva ide znatno sporije nego što je očekivao, Vladimir Vladimirovič Putin u subotu je popodne izdao naredbu za sveopći napad na Ukrajinu . Rusija je, dakako, nadmoćniji protivnik. Imaju prevlast u zraku, imaju više oklopnih vozila, imaju pogodan reljef za napredovanje ka gradovima. Ali u uličnim borbama Ukrajinci su jači. Zato što u toj ulici brane svoj dom. Prateći svakodnevne izvještaje , gledajući i one stvarne i one lažne snimke, ne možete se oteti utisku da Rusija trpi ogromne gubitke i ljudstvu i u MTS-u. Ali bitka za Kijev će biti ključna. Jer je to, napisat će pisac Faruk Šehić, glavni grad.

“Svaki drugi izgubljeni grad se može vratiti dok postoji glavni grad”, napisao je Šehić.

I sve dok je glavni grad slobodan, borba ima smisla. Sve dok ne zauzme Kijev, Putin ne može proglasiti pobjedu u Ukrajini. A kada ga zauzme, ako ga zauzme, Putin može proglasiti pobjedu nad zapadnim saveznicima. Na redu će onda biti Moldavija čiji je sjever Rusija već davno okupirala, proglašavajući paradržavu Pridnjestrovlje. Iako nemaju unutrašnjih političkih problema, Finska i Švedska će da strepe. Ali najveća strepnja će biti u Bosni i Hercegovini.

“Došao sam u RS, a ne u BiH”, reći će takozvani predsjednik još jedne fiktivne Putinove države zvane Južna Osetija, kada je u januaru 2018. godine došao na obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske.

Anatolij Bibilov će, potom, reći da on i Milorad Dodik imaju isti cilj i da su okrenuti ka Rusiji. Preko Južne Osetije i Abhazije, Vladimir Putin je zauvijek zaustavio Gruziju na njenom NATO putu. Gruzija danas ne kontroliše dobar dio svoje teritorije. To što zapad ne priznaje Južnu Osetiju i Abhaziju, ne znači da one ne postoje.

Milorad Dodik je posljednjih dana “neutralan”. Iako mu je prvog dana ruske agresije na Ukrajinu i Banja Luku doputovao Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u BiH, Dodik više otvoreno ne podržava rusku agresiju. Čak je ne podržava ni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Oni šute, i čekaju.

Ako se ruska trobojka zaviori na kijevskom trgu Majdan, i srpska će se trobojka podići visoko. Putin će postati pobjednik, a svi oni balkanski političari zagledani u njega imat će otvoren put za akciju. U BiH neće biti Luhanjska narodna republika. U BiH će se formirati laktaška narodna republika. Neće je niko priznati, ali će postojati.

“Amerika neće ratovati s Rusijom”, kazao je američki predsjednik Joe Biden.

Ako neće zbog Ukrajine, zbog Bosne i Hercegovine će još manje. Zato je bitka za Kijev ključna za BiH. Putinova pobjeda u Ukrajini pokazala bi Miloradu Dodiku da samo “sila” prolazi i da NATO neće intervenirati.

To što je EUFOR poslao 500 vojnika, naoružanih otprilike kao da su pripadnici zaštitarske agencije, neće spriječiti eskalaciju u Bosni i Hercegovini ako Putin porazi Zelenskog. Zato je bitka za Kijev bitnija Bosancima i Hercegovcima nego bilo kojim drugim narodima svijeta. Ne uključujući, naravno, Ukrajince koji se herojski bore za svaki pedalj svoje države. O njihovoj herojskoj borbi ovisi i budućnost BiH. Ako Ukrajinci odbrane Kijev, Putin će biti slabiji nego. A slab Vladimir Vladimirovič Putin znači da će i Putinovi poslušnici širom svijeta biti još slabiji. U BiH ih imamo barem dvojicu. Jedan stoluje u Banja Luci, a drugi u Mostaru. No, naše oči trebaju biti uprte u Kijev.

Istraga.ba je sada dostupna na Google Play i App Store. Preuzmite aplikaciju i pratite najnovije vijesti na svojim uređajima.

e6de6481-49a7-49dd-ab18-ab207e7bba8a

Dodik i Čović u Banjoj Luci: HDZ insistira na učešću SDP-a u novoj vlasti, Dodik na promjenama u Centralnoj banci BiH, vojsci, sudu i tužilaštvu

dodik-i-dino-konakovic-7

Bajke Elmedina Konakovića: Zašto je prije četiri godine moglo, a danas ne može bez Dodika

Dodik

Netanyahu čestitao Dodiku pobjedu na izborima: "Radujem se našoj bliskoj saradnji u tehnologiji, energetici i sigurnosti!"

trump kongres

“Pitanje Dodika” kao test za Washington: Zašto su predstojeći izbori za američki Kongres posebno važni za budućnost BiH

dodik-trump

Trump se javno ogradio od savjetnika koji su pomagali Dodiku: "Ako postoji sukob, odmah ću ih otpustiti!"

Dodik - Covic

Kako se odlučuje u institucijama BiH i zašto je bitno 2:1: Hoće li Dodik i Čović ostati vladari države BiH?

Screenshot 2026-09-29 163257

Istovremeni kontakti sa Washingtonom, Tel Avivom i Moskvom: Milorad Dodik se sastao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom

dodik

Predsjednik slovenačkog parlamenta sastao se sa Dodikom u Foči: Hoće li mu i Slovenci ukinuti sankcije?

Možda vas zanima

nermin-niksic-09092015-JB-1914-1024x683-1-1

"Obrene, treba nam 14 Srba": SDP nije nezaobilazan faktor kao SDA i HDZ

Jahja

Kome najviše odgovara rat u Jemenu?

ambasadorica

Bijela kuća zatražila od američke ambasadorice u Grčkoj Kimberly Guilfoyle da podnese ostavku

Ramo i Nermin

Zatekli ih nespremne: Nermin Nikšić i Ramo Isak jučer nisu htjeli dati iskaz u POSKOK-u; od tužilaca tražili dodatno vrijeme da se "pripreme"