Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po apelaciji bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojom je odbijen njegov pokušaj da ospori presudu Suda BiH, a koja je donijeta u predmetu koji se vodio protiv Dodika za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, još jednom je aktualizovala pitanje legalnosti Vlade RS-a. Posljednjom odlukom US BiH je postalo očito da Vlada nije imenovana u skladu sa Ustavom RS-a, jer Dodik u vrijeme imenovanja mandatara, a danas premijera RS-a Save Minića, nije bio predsjednik entiteta.
Ustavni sud BiH je odbacivanjem apelacije Dodika ostavio na snazi pravomoćnu presudu Suda BiH kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, a što je po sili zakona dovelo do odluke Centralne izborne komisije (CIK) da mu 6. augusta oduzme mandat predsjednika RS-a. Vijeće Apelacionog odjela Suda BiH 18. augusta je odbilo žalbu Milorada Dodika na odluku CIK-a o oduzimanju mandata, čime je postalo jasno da on nije predsjednik.
Uprkos tome, Dodik je iako svjestan novih okolnosti, 23. augusta predložio Savu Minića za mandatara Vlade RS-a. Narodna skupština RS-a je Vladu imenovala 5. septembra.
Spornu Odluku o predlaganju mandatara naknadno je objavio predsjedavajući Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić.
Nakon imenovanja Vlade RS podnijeta su dva zahtjeva, gotovo istog sadržaja, za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine RS-a o imenovanju Vlade RS-a. Prvi su poslala četiri delegata iz Kluba Bošnjaka u Domu naroda PS BiH, a drugi 11 zastupnika Trojke u Predstavničkom domu PS BiH.
Jučerašnja Odluka Ustavnog suda BiH stavila je tačku na pitanje da li je Dodik u trenutku predlaganja mandatara imao funkciju predsjednika RS-a. Potvrdila je da pravomoćna presuda Suda BiH i Odluka CIK-a ostaju na snazi, odnosno da Dodik nije bio predsjednik u trenutku imenovanja.
Međutim, Dodik je pokušao doskočiti ovoj činjenici na način da je nakon imenovanja v.d. predsjednice RS-a od strane Narodne skupštine RS-a, u Službenom glasniku RS-a 22. oktobra objavljena Odluka o njenom imenovanju, po kojoj je Dodik prestao biti predsjednik entiteta tek njenim imenovanjem, a ne ranije, odlukom CIK-a o oduzimanju mandata od 6. augusta, odnosno odbijanja Dodikove žalbe od strane Apelacionog odjela Suda BiH od 18. augusta.
Ukoliko Ustavni sud BiH ne bi u konačnici, po apelaciji delegata i zastupnika PS BiH, osporio Odluku NSRS o imenovanju Vlade RS-a, onda bi dao za pravo Dodiku da tvrdi da su institucije entiteta naređene institucijama države i da je Odluka CIK beznačajna.
