Godišnjica utemeljenja “Hrvatske republike Herceg-Bosne” u nedjelju bi, osim u Mostaru, trebala biti obilježena u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Brčkom. Potvrđuje to službeni program koji je objavila udruga “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna”, a koji su potpisali Lidija Bradara i Ivo Čolak.
Lidija Bradara je potpisana kao predsjednica Sabora HZ Herceg-Bosne, dok je Ivo Čolak predsjednik Glavnog vijeća HZ HB. Inače, Bradara trenutno obavlja funkciju delegatkinje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prethodno je portal politicki.ba, pozivajući se na medije bliske HDZ-u BiH, objavio da će u nedjelju, u 11 sati, povodom 29. godišnjica utemeljenja “Hrvatske Republike Herceg Bosne”, U Grudama biti održana sveta misa u župnoj crkvi u Gorici (Grude), a nakon toga, u 12.15 uslijedit će polaganje cvijeća na grob predsjednika “HR HB” mr. Mate Bobana.
Ako je suditi po dostupnom programu, istoga dana u nekoliko gradova i općina također će biti upriličeno polaganje vijenaca i paljenje svijeća na centralnim spomen-obilježjima: u 10.30 u Orašju, u 12 u Bihaću, Livnu, Vitezu, Žepču, Sarajevu, Tuzli i Brčkom te u 18.00 sati u Mostaru.
U srijedu, 31. augusta u 20.00 u Galeriji Bratovštine u starom župnom dvoru u Gorici održat će se izložba ratnih fotografija “Zoran Filipović 1991.”
Podsjećamo, takozvana Hrvatska republika Herceg Bosna je utemeljana 28. avgusta 1993. godine. Ratno vodstvo te paradržave pred Haškim je tribunalom osuđeno na ukupno 111 godina zatvora. Njihov ratni projekat proglašen je “udruženim zločinačkim poduhvatom” sa Franjom Tuđmanom na čelu.
“Pretresno vijeće je konstatovalo da je sredinom januara 1993. počeo da postoji udruženi zločinački poduhvat (ili UZP) s ciljem da se stvori hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Po mišljenju Pretresnog vijeća, ovaj UZP je kao zajednički zločinački cilj imao “dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Za članove UZP-a je utvrđeno da su stavili u pogon čitav sistem deportacije muslimanskog stanovništva iz Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Ovaj sistem se sastojao od širokog spektra zločina: raseljavanja i zatočenja civila, ubistava i uništavanja imovine tokom napada, zlostavljanja i razaranja imovine tokom operacija deložacije, zlostavljanja i vrlo teških uslova zatočavanja u zatočeničkim centrima HVO-a, korištenja zatočenika za fizički rad na linijama sukoba ili kao živog štita, te raseljavanja zatočenika i njihovih porodica na druge teritorije nakon što su bili pušteni iz zatočeništva. Pretresno vijeće je konstatovalo da su na hiljade osoba bile žrtve tih djela nasilja, koja su na organizovan način činile vojne i političke snage HVO-a”, navedeno je u obrazloženju pravsonažne presude protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.
