Za glasanje iz inostranstva (pošta i DKP) ukupno se prijavilo 69 hiljada birača. Od toga je 25.309 bh. državljana sa područja Republike Srpske. Poređenja radi, to je za 500 birača manje u odnosu na broj onih koji su samo putem pošte glasali na Općim izborima 2018. godine (RS). Ako gledamo po državama, za predstojeće izbore se iz Hrvatske, za oba entiteta, prijavilo 5760 birača. To je za oko 18 hiljada manje nego što je bilo prijavljeno 2018. godine. Isto tako, iz Srbije je sada prijavljeno 2993 birača, što je sa skoro 12 hiljada manje u odnosu na 2018. godinu. Najveći rast zabilježen je iz Njemačke, odakle se prijavilo oko 22 hiljade birača. Iz SAD-a je, pak, prijavljeno 3200 birača za oba entiteta. No, treba imati na umu da državljani BiH koji žive u Srbiji i Hrvatskoj mogu organizirano, na dan izbora, doći u BiH na glasanje.
U ovom tekstu ćemo se posvetiti Republici Srpskoj, odnosno izbornim jedinicama iz tog entiteta iz kojih se biraju zastupnici u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Izborna jedinica – Banja Luka
Ova izborna jedinica obuhvata 21 općinu ili gradsko područje. Iz ove izborne jedinice ukupno je registrirano 11.373 birača koji su iskazali namjeru da glasaju putem pošte ili u DKP-u. Evo kako to izgleda po gradovima i općinama: Banja Luka – 2273, Krupa na Uni – 2, Novi Grad – 784, Kozarska Dubica – 404, Prijedor, – 3783, Gradiška 1324, Laktaši – 68, Srbac – 65, Prnjavor – 383, Petrovac – 0, Oštra Luka – 6, Čelinac -168, Istočni Drvar – 0, Ribnik – 32, Mrkonjić Grad -197, Jezero -491, Kneževo -18, Kotor Varoš -1143, Šipovo – 48, Kupres – 0, Kostajnica – 18. Kako se može vidjeti, najviše birača se prijavilo iz Prijedora, Banja Luke i Kotor Varoši, što može uputivati na zaključak da su veći dio prijavljenih birača sa područja ove izborne jedinice – Bošnjaci.
Uporedimo li ovogodišnju prijavu sa prijavama iz 2018. godine, možemo vidjeti da je došlo do povećanja broja birača iz inostranstva. Na Općim izborima 2018. godine je putem pošte, iz te izborne jedinice, glasalo 7.197 putem pošte, te 1711 putem DKP-a. Prema službenim rezultatima, najviše glasova iz inostranstva je dobila SDA (2400 pošte), dok je na drugom mjestu bio SDP (1300). SNSD je bioo treći sa 1192 plus 842 glasa putem DKP-a 842). HDZ je dobio 741 glas, a SBB i A-SDA ukupno 520. Sada probosanske partije u RS-u nastupaju zajedno. Ako pogledamo rezultate iz 2018. godine, onda bi te stranke osvojile oko 4200 glasova putem pošte iz ove izborne jedinice. U zbiru sa DKP-om bi to izašlo na oko 5000 glasova. U zbiru sa redovnim glasovima (SDA, SBB, SDP i SBB) 2018. godine su osvojili oko 17 hiljada glasova, što je nedovoljno za direktni mandat u državnom partlamentu iz ove izborne jedinice, čak i u slučaju da svih 11 hiljada glasača putem pošte da svoj glas takozvanim probosanskim strankama. No povećanje prijavljenih birača iz iz tzv. bošnjačke dijaspore na području ove izborne jedinice bi moglo donijeti nekih 19 hiljada glasova probosanskim strankama, što može biti bitno za obračun kompenzacijskih mandata.
Izborna jedinica 2 – Doboj
Iz ove izborne jedinice prijavilo se ukupno 7720 birača koji žele glasati putem pošte ili DKP-a. Ova izborna jedinica obuhvata 15 općina i gradskih područja. Evo broja prijavljenih birača. Derventa – 913, Brod-506, Vukosavlje -170, Šamac -505, Donji Žabar – 1, Modriča -864, Pelagićevo -379, Brčko Distrikt -152, Bijeljina -1393, Doboj -1152, Stanari -24, Petrovo -22, Lopare -662, Ugljevik -115, Teslić -862. Sa područja ovih općina i gradova, za Opće izbore 2018. godine pute pošte i DKP-a je glasalo 10800 birača. U odnosu na 2018. godinu broj prijavljenih je u porastu u Bijeljini i Doboju, dok se iz Teslića prijavilo manje birača za glasanje putem pošte. Pogledamo li, pak, rezultate iz 2018. godine, vidjet ćemo da je najviše “poštanskih” glasova otišlo SNSD-u. Od 10800 glasova putem pošte iz ove izbiorne jedinice, SNSD je osvojio čak 6300 glasova, dok je SDS dobio 1600 glasova. SDA i SDP su u zbiru osvojile ukupno 1400 glasova. To znači da su “dopisni birači” iz ove izborne jedinice uglavnom Srbi. Stoga bi smanjenje broja za oko 3000 birača, dakle, najviše moglo ošteti SNSD. Za mandat iz ove izborne jedinice na prošlim Općim izborima trebalo je oko 24 hiljade glasova. Probosanske stranke su 2018. godine u zbiru imale 13 hiljada glasova, što znači da ni iz ove izborne jedinice ne mogu osvojiti nijedan direktni mandat u Predstavničkom domu PS BiH.
Izborna jedinica 3 – Srebrenica
Izborna jedinica 3 sada je prijavljeno 6216, što je za oko 1000 manje u odnosu na Opće izbore 2018. godine (7290 pošta i DKP). Ovo je raspored po općinama i gradskim područima: Osmaci- 64,, Zvornik- 1084, Šekovići – 296, Vlasenica -407, Bratunac – 999, Srebrenica – 1387, Sokolac – 27, Han Pijesak -15, Istočna Ilidža -53, Istočni Stari Grad -0, Istočno Novo Sarajevo -40, Trnovo -17, Pale -95, Rogatica -112, Višegrad -163, Istočni Mostar -2, Nevesinje – 153, Kalinovik -6, Gacko -49, Foča -88, Novo Goražde -10, Čajniče -31, Rudo -116, Berkovići -9, Ljubinje -13, Bileća – 20, Trebinje – 709 i Milići 251. Prema službenim rezultatima iz 2018. godine, u ovoj izbornoj jedinici najviše je “dopisnih glasova” osvojio SNSD (2519 pošte plus 809 DKP). SDA je osvojila 1322 plus 1735 DKP i odsustvo, dok je SDP osvojio 1132 glasa. U zbiru su probosanske stranke osvojile oko 11500 glasova. Za direktni mandat iz ove izborne jedinice bilo je potrebno oko 24 hiljade glasova, što znači da ni iz ove izborne jedinice probosanske stranke ne mogu dohvatiti direktni mandat za parlament BiH. Čak i sa značajnijim povećanjem bošnjačkih glasova iz dijaspore, probosanske stranke u ovoj izbornoj jedinici mogu dobaciti do 16-17 hiljada glasova u zbiru.
Dakle, u najboljem slučaju sve probosanske stranke na području Republike Srpske mogu ukupno osvojiti između 45 i 50 hiljada glasova, što je, opet, dovoljno za samo jedan kompenzacijski mandat za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Baš onako kako je bilo i do sada.
Istina, povećanje broja prijavljenih glasača u Banja Luci i Prijedoru moglo bi donijeti mandat ili dva više u Narodnoj skupštini RS. No, i tu neće biti drastičnih promjena, unatoč izjavama bošnjačkih lidera da su uspjeli animirati dijasporu. Jer veći dio prijavljenih birača za glasanje putem pošte odnosi se na Federaciju BiH.
